LaTeX/Slova

Izvor: Викикњиге

LaTeX

Početak
  1. Uvod100% završen  Dec 13, 2015
  2. Instalacija100% završen  Dec 13, 2015
  3. Instalacija dodatnih paketa 100% završen  Dec 13, 2015
  4. Osnove 100% završen  Dec 13, 2015
  5. Kako pronaći pomoć 100% završen  Dec 13, 2015

Zajednički elementi

  1. Struktura dokumenta 100% završen  Dec 28, 2015
  2. Formatiranje teksta 100% završen  Dec 27, 2015
  3. Formatiranje paragrafa 100% završen  Jan 02, 2016
  4. Boje 100% završen  Jan 10, 2016
  5. Slova100% završen  Jan 10, 2016
  6. Struktura listi 100% završen  Jan 10, 2016
  7. Posebni znakovi 100% završen  Jan 10, 2016
  8. Internacionalizacija 100% završen  Jan 10, 2016
  9. Rotacija 100% završen  Jan 10, 2016
  10. Tabele 100% završen  Jan 10, 2016
  11. Stvaranje naslova 100% završen  Jan 10, 2016
  12. Raspored strane 100% završen  Jan 10, 2016
  13. Uvoz grafike 100% završen  Jan 10, 2016
  14. Figure i natpisi100% završen  Jan 10, 2016
  15. Fusnote i Margine100% završen  Jan 10, 2016
  16. Hiperlinkovi 100% završen  Jan 10, 2016
  17. Oznake i referenciranje100% završen  Jan 10, 2016

Mehanika

  1. Greške i upozorenja 75% završen  Jan 02, 2016
  2. Dužine 100% završen  Jan 02, 2016
  3. Brojači 100% završen  Jan 02, 2016
  4. Kutije 100% završen  Jan 02, 2016
  5. Pravila i nosači 100% završen  Jan 02, 2016

Tehnički tekstovi

  1. Matematika100% završen  Jan 10, 2016
  2. Naprednija matematika 75% završen  Jan 10, 2016
  3. Teoreme
  4. Hemijska grafika 75% završen  Jan 02, 2016
  5. Algoritmi 75% završen  Jan 02, 2016
  6. Listiranje izvornog koda 100% završen  Jan 02, 2016
  7. Lingvistika 75% završen  Jan 02, 2016

Posebne strane

  1. Indeksiranje 75% završen  Jan 02, 2016
  2. Rečnik 75% završen  Jan 02, 2016
  3. Upravljanje bibliografijom‎ 75% završen  Jan 10, 2016
  4. Više bibliografije

Posebni dokumenti

  1. Pisma 50% završen  Jan 02, 2016
  2. Prezentacije 75% završen  Jan 02, 2016
  3. Učiteljski deo 75% završen  Jan 10, 2016
  4. Kratka biografija 50% završen  Jan 02, 2016

Kreiranje grafika

  1. Predstavljanje proceduralnih grafika 100% završen  Jan 02, 2016
  2. MetaPostovi 0% završen  Jan 02, 2016
  3. Slika 50% završen  Jan 02, 2016
  4. PGF/TikZ 25% završen  Jan 02, 2016
  5. PSTricks 50% završen  Jan 02, 2016
  6. Xy-pic 25% završen  Jan 02, 2016
  7. Pravljenje 3D grafika 75% završen  Jan 02, 2016

Programiranje

  1. Makroi 100% završen  Jan 10, 2016
  2. Običan TeH‎ 100% završen  Jan 10, 2016
  3. Kreiranje paketa 100% završen  Jan 10, 2016
  4. Teme 75% završen  Jan 10, 2016

Razno

  1. Modularni Dokumenti 100% završen  Jan 10, 2016
  2. Zajedničko pisanje LaTeX dokumenata 75% završen  Jan 10, 2016
  3. Otpremanje u druge formate 100% završen  Jan 10, 2016

Pomoć i preporuke

  1. Najčešće postavljana pitanja 100% završen  Jan 10, 2016
  2. Saveti i trikovi 75% završen  Jan 10, 2016

Dodaci

  1. Autori 0% završen  Jan 10, 2016
  2. Linkovi 0% završen  Jan 10, 2016
  3. Oznake paketa 0% završen  Jan 10, 2016
  4. Primeri LaTeX dokumenata 0% završen  Jan 10, 2016
  5. Indeks 0% završen  Jan 10, 2016
  6. Rečnik naredbi 0% završen  Jan 10, 2016

Slova su kompleksna tema. Za uobičajena dokumenta, samo Porodice slova, Naglašavanje teksta, i Kodiranje slova su zaista neophodni. Ostali delovi su korisniji makro piscima ili za veoma specifične potrebe.

Uvod[uredi]

Digitalna slova imaju dugačku i zapetljanu istoriju. Pogledaj Adobe metriku slova za više detalja.

Originalno TeX je zamišljen da koristi sopstven sistem slova, MetaFont, dizajniran od strane D. Knuta. Standardna porodica slova TeX i prijatelja se zove Computer Modern. Ova slova visokog kvaliteta su skalabilna, i imaju veliki raspon štamparskih fino podešavajućih mogućnosti.

Standardni tex kompajleri će dozvoliti da koristite druga slova. Postoji mnogo različitih tipova slova, kao što su PostSkript Tip1/Tip3 slova i bitmap slova. Tip1 su konturna slova (vektorska grafika) koja se često koriste od strane pdftex. Bitmap slova su raster grafike, i često veoma lošeg kvaliteta1, što se može lako videti prilikom zumiranja ili štampanja dokumenta. Tip3 je nadskup Tipa1 i ima više funkcija iz Postskripta, kao što je ugrađivanje rasterske grafike. U TeX svetu, Tip3 se često koriste za ugrađivanje bitmap slova.

treba se primetiti da se slova generišu prvog puta kada su potrebna, otuda dugo vreme kompilacije.

Ipak, MetaFont je interno poprilično kompleksan sistem slova, i najpopularniji sistemi slova do sada su TruTajp slova (ttf) i Opentajp slova (otf). sa modernim TeX kompajlerima kao što su xetex i luatex moguće je moguće je iskoristiti takva slova u LaTeX dokumentima. Ako želite/morate da se držite standardnih kompajlera, već pomenute vrste slova se moraju prvo pretvoriti i staviti na raspolaganje LaTeX-u (npr. pretvoreni u Tip1 slova). Sekcija spoljni linkovi ispod ima neke korisne resurse.

U LaTeX-u, postoje mnogi načini za specifikaciju i kontrolu slova. To je veoma složeno pitanje u tipografiji.

Porodice slova[uredi]

Postoje mnoge porodice slova npr. Computer Modern, Times, Arial i Courier. ove porodice se mogu grupisati u tri glavne kategorije: rimska (rm) ili serif, sans serif (sf) i monospejs (tt) (pogledaj Slogovne fontove za više detalja). Svaka porodica slova dolazi sa početnim dizajnom koji potpada u jednu od ovih kategorija; ipak, one su zamenljive među sobom. Computer Modern Roman je podrazumevana porodica slova za LaTeX. Slova u svakoj porodici takođe imaju različita svojstva (veličinu, oblik, težinu, itd.). Porodice su zamišljene da budu konstantne, tako da se veoma obeshrabruje promena slova pojedinačno već promena cele porodice.

Tri porodice su definisane od strane svojih varijabli:

  • \rmdefault
  • \sfdefault
  • \ttdefault

Standardna porodica je sadržana u \familydefault variabli, i podrazumeva se da ima jednu od tri već pomenute varijable kao vrednost. Standardna je definisana (u preambuli) kao sledeći zadatak:

\renewcommand{\familydefault}{\sfdefault}

Ovo će okrenuti ceo deo dokumenta koristeći podrazumevana slova na podrazumevani sans serif, koji je Computer Modern Sans Serif ako niste promenili podrazumevana slova.

Promena porodice slova obično radi u dva koraka:

  1. Prva određuje koja porodicu želite da promenite (rm, sf ili tt).
  2. Druga određuje novu podrazumevanu porodicu ako to nije rm.

Matematička slova su mnogo kompleksniji slučaj. Slova mogu da dođu u paketu koji će se pobrinuti za definisanje sve tri porodice plus matematičkih slova. Možete uraditi i sami, i u tom slučaju ne morate da učitate nikakav paket.

Ispod je primer[1] koji pokazuje kako promeniti specifičnu porodicu.

% Уобичајена слова (\familydefault = \rmdefault = Computer Modern Roman)
Lorem ipsum dolor sit amet, consectitur adipiscing elit.

% Палантино слова (ppl мора бити инсталиран).
\renewcommand*\rmdefault{ppl}
Lorem ipsum dolor sit amet, consectitur adipiscing elit.

% Ивона слова (iwona мора бити инсталирана).
\renewcommand*\rmdefault{iwona}
Lorem ipsum dolor sit amet, consectitur adipiscing elit.

Tri uobičajene porodične varijable slova i \familydefault varijabla se ne trebaju mešati sa svojim pripadajućim promenama:

  • \normalfont
  • \rmfamily
  • \sffamily
  • \ttfamily

Dostupna LaTeX slova [2][uredi]

Da bi izabrali slova koja vam se sviđaju, molimo vas posetite http://www.tug.dk/FontCatalogue/. Ovde su neki česti primeri.

Ispod su neka slova koja su podrazumevano instalirana.

Serif slova[uredi]

Skraćenica Ime slova
cmr Computer Modern Roman (podrazumevani)
lmr Latin Modern Roman
pbk Bookman
bch Charter
pnc New Century Schoolbook
ppl Palatino
ptm Times

Sans serif slova[uredi]

Skraćenica Ime slova
cmss Computer Modern Sans Serif (podrazumevani)
lmss Latin Modern Sans Serif
pag Avant Garde
phv Helvetica

Slova pisaće mašine[uredi]

Skraćenica Ime slova
cmtt Computer Modern Typewriter (podrazumevani)
lmtt Latin Modern
pcr Courier

Štaviše, Bera Mono (BitStream Vera Mono) i LuxiMono slova su dizanirana da izgledaju dobro kada se koriste zajeedno sa Computer Modern serif slovima.

\usepackage[scaled=0.85]{beramono}

Kurzivna slova[uredi]

Pošto LaTeX nema generičnu porodičnu grupu za kurzivna slova, ova slova se obično dodeljuju rimskoj porodici.

Skraćenica Ime slova
pzc Zapf Chancery

Slova matematičkih formula[uredi]

Skraćenica Ime slova
cmm Computer Modern (math italic)
cmsy Computer Modern (math symbols)
zplm Palatino (math)

Naglašavanje teksta[uredi]

Da biste dali akcenat jednom rečju ili frazi, najprostiji način je da koristite \emph{text} komandu, koja često iskosi tekst. Kurziv tekst može biti naveden eksplicitno sa \textit{text}.

Желим да \emph{нагласим} реч.

Želim da Naglasim reč.

Obrati pažnju da je \emph komanda dinamična: ako naglasite reč koja je već u naglašenoj rečenici, ona će biti vraćena u uspravno slovo.

\emph{у овој наглашеној реченици, постоји наглашена \emph{реч} која изгледа усправно.}

u ovoj naglašenoj rečenici, postoji naglašena reč koja izgleda uspravno.

Tekst može biti naglašen u većoj meri uz pomoć podebljanja, posebno za ključne reči koje čitalac možda želi da pronađe kada čita tekst. Pošto se podebljan tekst obično čita pre bilo kog teksta u paragrafu ili čak na strani, treba ga koristiti umereno. Takođe se može koristiti umesto kurzivnog teksta kada se koristi san-serif pismo da obezbedi veći kontrast sa nenaglašenim tekstom. Podebljan tekst se može generisati sa \textbf{text} komandom.

\textbf{подебљан текст} може се користити да снажно нагласи важне речи или фразе.

Podebljan tekst može se koristiti da snažno naglasi važne reči ili fraze.

Kodiranje slova[uredi]

Simbol je sekvenca bajtova, i ne treba se mešati sa svojim predstavljanjem, znakom, koji predstavlja ono što čitalac vidi. Zato simbol 'a' ima različitu reprezentaciju prateči iskorišćena slova, na primer uspravna verzija, kurzivna verzija, različite širine i visine, i tako dalje.

Pri kompilaciji, tex će morati da izabere pravi znak slova za svaki simbol. Ovo se naziva kodiranje slova. Uobičajeno LaTeX kodiranje slova je OT1, kodiranje originalnih Computer Modern TeX tekst slova. Sadrži samo 128 simbola, mnogi iz ASCII-a, ali izostavljajući neke druge i uključujući veliki broj koji nisu ASCII. Kada su potrebni akcentovani simboli, TeX ih kreira tako što kombinuje normalne simbole sa naglaskom. Dok rezultujući izlaz izgleda savršeno, ovaj pristup ima razloge za oprez.

  • Zaustavlja automatsku funkciju za rastavljanje od rada u unitrašnjosti reči koje sadrže naglašene simbole.
  • Potraga za rečima sa naglaskom u PDF-u neće uspeti.
  • Izdvajanje ('npr.' kopirati zalepiti) preglasa 'Ä' preko PDF-ovog čitača u stvarnosti izdvaja 2 simbola '"A'.
  • Pored toga, neka litinična slova se nemogu napraviti kombinacijom normalnih simbola sa naglaskom, ne reći ništa o ne latiničnim alfabetima, kao štos su Grčki ili Ćirilični.

Da bi se prevazišli ovi nedostaci, nekoliko 8-bitnih slova, sličnih CM-u su kreirana. Extended Cork (EC) slova u T1 kodiranju sadrže slova i znakove interpukcije za većinu Evropskih jezika baziranih na latinici. LH set slova sadrzi slova potrebna za sređivanje dokumenta u jeziku koristeći Ćirilicu. Zbog velikog broja Ćiriličnih znakova, oni su raspoređeni u četiri kodiranja slova —T2A, T2B, T2C, and X2. CB paket sadrži slova u LGR kodiranju za kompozicije Grčkog teksta. Korišćenjem ovih slova možete popraviti/omogućiti pisanje sa crticom u ne-engleskim dokumentima. Još jedna prednost korišćenja novih slova sličnih CM-u je da ona omogućuju slova svih CM porodica u svim širinama, oblicima, i optičko skaliranim veličinama slova.

Sve ovo nije moguće sa OT1; to je razlog zbog kojeg bi želeli da promenite kodiranje slova vašeg dokumenta.

Imajte na umu da će promena kodiranja slova imati neke zahteve nad slovima koja se koriste. Standardna Computer Modern slova ne podržavaju T1. trebaće vam Computer Modern Super (cm-super) ili Latin Modern (lmodern), koji su nalik na Computer Modern slova sa T1 podrškom. ako nemate nijedan od ovih, veoma je često (u zavisnosti od vaše TeX instalacije) da tex izabere Type3 slova kao što su Type3 EC, što su bitmap slova. Bitmap slova izgledaju poprilično ružno kada se zumiraju ili štampaju.

fontenc paket govori LaTeX-u koje kodiranje slova da koristi. kodiranje slova se postavlja sa:

\usepackage['encoding']{fontenc}

gde encoding je kodiranje fonta. moguće je učitati nekoliko kodiranja istovremeno.

Ne postoji ništa za menjanje u vašem dokumentu za korišćenje CM Super slova (pod pretpostavkom da su instalirana), ona će se automatski učitati ako koristite T1 kodiranje. Za lmodern, trebaće vam da učitate paket posle što T1 kodiranje je postavljeno:

\usepackage[T1]{fontenc}
\usepackage{lmodern}

Paket ae (gotovo evropski) je zastareo. On je pružao neka zaobilazna rešenja za pisanje sa crticom reči sa posebnim simbolima. Ovi nisu više neophodni sa slovima kao što su lmodern. korišćenje ae paketa dovodi do problema kodiranja teksta u PDF fajlovima generisanih preko pdflatex (npr. ekstrakcija teksta i pretraživanje), pored topografskih problema.

Stilovi slova[uredi]

Svaka porodica ima svoje karakteristike slova (kao što su kurzivna i podebljana), takođe poznata kao stilovi slova, ili svojstva slova.

Stilovi slova se obično implemetiraju sa različitim fajlovima slova. Tako da je moguće da se napravi nova porodica slova tako što se navedu stilovi slova različitih porodica slova.

Oblici[uredi]

U sledećoj tabeli su navedene komande koje će vam biti potrebne da pristupite tipičnim oblicima slova:

LaTeX komanda Ekvivalentno sa Izlazni stil Napomene
\textnormal{...} {\normalfont ...} document font family Ovo su podrazumevana ili normalna slova.
\emph{...} {\em ...} emphasis Tipično kurzivna. Upotreba emph{} unutar kurzivnog teksta uklanja kurziv tekst na naglašenom tekstu.
\textrm{...} {\rmfamily ...} roman font family
\textsf{...} {\sffamily ...} sans serif font family
\texttt{...} {\ttfamily ...} teletypefont family Ovo je fiksna-širina ili momospejs slova.
\textup{...} {\upshape ...} upright shape Isto kao i normalno pismo.
\textit{...} {\itshape ...} italic shape
\textsl{...} {\slshape ...} slanted shape Iskrivljena verzija normalnog pisma (slično sa, ali malo drugačije od, kurzivnog teksta).
\textsc{...} {\scshape ...} Small Capitals
\uppercase{...} uppercase (all caps) Takođe \lowercase. Mada, postoje neka upozorenja; vidi here.
\textbf{...} {\bfseries ...} bold
\textmd{...} {\mdseries ...} medium weight Slova težine između normalnog i podebljanog.
\textlf{...} {\lfseries ...} light Slova lakša nego normalna. Nije podržano od strane svih pisama.

Komande u koloni dva nisu sasvim ekvivalentne komandama u koloni jedan: One ne ispravljaju razmak nakon što se izabrani stil slova ne završi. Komande u koloni jedan se stoga u uopštenom slučaju preporučuju.

možda ste primetili da nema podvućenog teksta. Ovo je zato što je podvlačenje ne preporučljivo iz topografskih razloga (povlači tekst na dole). Trebalo bi da koristite emph umesto. Međutim podvlačenje teksta omogućava koristan dobar oblik naglašavanja tokom procesa uređivanja, na primer da se skrene pažnja na promene. iako je podvlačenje dostupno putem \underline{...} komande, tekst podvučen na ovaj način se neće pravilno razdvajati. Ova funcionalnost se mora dodati sa ulem (isticanje na podvlačenju) paketom. Zadenite \usepackage{ulem} u vašu preambulu. Po normali, ovo zemenjuje \emph komandu sa podvučenim a ne sa kurzivnim stilom. Malo je verovatno da je ovo željeni efekat, tako da je bolje da se zaustavi ulem od preuzimanja \emph i jednostavno pozove podvlačeenje komanda kada je potrebno.

  • Da bi se vratilo uobičajeno \emph formatiranje, dodati \normalem odma nakon što document okruženje počne. Alternativno, koristite \usepackage[normalem]{ulem}.
  • Za podvlačenje, koristite \uline{...} zajedno sa \usepackage[normalem]{ulem}..
  • Da biste dodali talasasto podvlačenje, dodajte \uwave{...} zajedno sa \usepackage[normalem]{ulem}..
  • Za izbrisano (precrtano), koristiti \sout{...} zajedno sa \usepackage[normalem]{ulem}..
  • Za kosu crtu preko svakog individualnog simbola \xout{...} zajedno sa \usepackage[normalem]{ulem}.

Neki stilovi slova nisu kompatiblini jedni s drugim. Ali, neki ekstra paketi pupuniće ovaj nedostatak. Za podebljana mala, velika slova, možda ćete želeti da koristite:

\usepackage{bold-extra}
% ...
\textsc{ \textbf{Ово су подебљана мала, велика слова} }

Dimenzionisanje teksta[uredi]

Da biste primenili različite veličine slova, samo pratite komande u ovoj tabeli:

Komanda Izlaz
\tiny primer teksta
\scriptsize primer teksta
\footnotesize primer teksta
\small primer teksta
\normalsize primer teksta
\large primer teksta
\Large primer teksta
\LARGE primer teksta
\huge primer teksta
\Huge primer teksta

Ove komande menjaju veličinu Unutar datog obima, tako, na primer {\Large neke reči} će promeniti veličinu samo neke reči, i nema uticaja na slova u ostatku dokumenta. Radiće za većinu delova teksta.

{\Large\tableofcontents}

Ove komande se ne mogu koristiti u matematičkom modu. ipak, deo formule se može podesiti u različitu veličinu korišćenjem \mbox komande koja sadrži komandu veličine. nova veličina stupa na snagu odmah nakon komande veličine; ako ceo pasus ili jedinica je postavljena u određenoj veličini, komanda veličine bi trebala da sadrži i praznu liniju ili \end{...} koja ograničava jedinicu.

Uobičajena veličina za \normalsize je 10 tački (opcija10pt), ali se može razlikovati za neke stilove dokumenta i njihove opcije. Stvarna veličina proizvedena od strane ovih komandi takođe zavisi od stila dokumenta i, u nekim stilovima, više od jedne od ovih veličinskih komandi može proizvesti istu stvarnu veličinu.

Uočiti da definicije za veličine slova su podstavljene od strane klase dokumenta. U zavisnosti od stila dokumenta stvarna veličina slova se može razlikovati od gore navedenog. I nema svaka klasa dokumenta jedinstvene veličine za svih 10 veličinskih komandi.


Apsolutne tačkaste veličine
veličina standardne klase (izuzev kosih), beamer AMS klase, memoir kosa
[10pt] [11pt] [12pt] [10pt] [11pt] [12pt]
\tiny 5 6 6 6 7 8 13.82
\scriptsize 7 8 8 7 8 9 16.59
\footnotesize 8 9 10 8 9 10 16.59
\small 9 10 10.95 9 10 10.95 16.59
\normalsize 10 10.95 12 10 10.95 12 19.907
\large 12 12 14.4 10.95 12 14.4 23.89
\Large 14.4 14.4 17.28 12 14.4 17.28 28.66
\LARGE 17.28 17.28 20.74 14.4 17.28 20.74 34.4
\huge 20.74 20.74 24.88 17.28 20.74 24.88 41.28
\Huge 24.88 24.88 24.88 20.74 24.88 24.88 41.28

Kao tehnička napomena, tačke u TeX prate standardnu američku veličinu tačaka u kojoj 1 pt je približno 0.35136 mm. Standardna veličina tačke koja se koristi u većini modernih kompjuterskih programa (poznata kao desktop objavljivajuća tačka ili PostSkript tačka) ima 1 pt jednak oko 0.3527 mm dok je standardna evropska veličina tačaka (poznata kao Didot tačka) imala 1 pt jednaku oko 0.37597151 mm.

Lokalni izbor slova[uredi]

možete promeniti slova za specifičan deo teksta. Postoje četiri svojstva slova koja možete promeniti.

\fontencoding
Kodiranje slova, kao što su OT1 (TeX uobičajeno) ili T1 (povećana podrška simbola, bolja PDF podrška, široko korišćen).
\fontfamily
Porodica slova.
\fontseries
Serija: l=blago, m=srednje, b=podebljano, bx=veoma podebljano.
\fontshape
Oblik: it=kurzivno, n=normalno, sl=koso, sc=mala, velika slova.
{
\fontfamily{anttlc}\selectfont
Неки текст у anttlc...
}

\selectfont komanda je obavezna, inače slova se neće promeniti. preporučuje se da se komanda priloži u grupi da bi se čisto vratila prethodna selekcija slova kada je poželjno.

Možete koristiti sve ove komande u nizu:

{
\fontencoding{T1}\fontfamily{anttlc}\fontseries{m}\fontshape{n}\selectfont
Неки текст у anttlc...
}

Standardne vrednosti se čuvaju u \encodingdefault, \familydefault, \seriesdefault i \shapedefault. Podešavanje nazad na uobičajena svojstva slova može biti urađeno sa

\fontencoding{\encodingdefault}
\fontfamily{\familydefault}
\fontseries{\seriesdefault}
\fontshape{\shapedefault}
\selectfont

Za kraće, možete koristiti \usefont{<encoding>}{<family>}{<series>}{<shape>} komandu.

\usefont{T1}{cmr}{m}{n} % Computer Modern Римски (TeX уобичајени) у T1 кодирању. Може да доведе до лошег квалитета текста ако немате cm-super инсталиран.
\usefont{T1}{phv}{m}{sc} % phv породица (санс сериф) средње мала, велика слова.
\usefont{T1}{ptm}{b}{it} % ptm породица подебљано курзивно
\usefont{U}{pzd}{m}{n}   % ...

Proizvoljne veličine slova[uredi]

\tiny...\Huge komande su često dovoljne za većinu sadržaja. Ovo su međutim, fiksne veličine. U većini dokumentinih procesora, obično možete birati bilo koju veličinu slova. Ovo je zato što simboli se stvarno uvećavaju. Ako obično izgleda tačno za srednje veličine, izgledaće čudno na ekstremnim vrednostima zbog neizbalancirane debljine. U TeX-u moguće je menjati uvećanje svega, ali se veoma odvraćuje od toga zbog već navedenog razloga. Promena veličine slova se vrši promenom datoteke slova. Da, postoji datoteka za svaku veličinu: cmr10 za Computer Modern rimsko 10pt, cmr12 za Computer Modern rimsko 12pt, itd. Ovo obezbeđuje da su simboli pravilno izbalansirani i da ostaju čitljivi na svim definisanim veličinama.

možete izabrati posebnu veličinu slova sa \fontsize{<size>}{<line space>} komandom. Primer:

{\fontsize{5cm}{5.5cm}\selectfont Ово је велико!}

Ako koristite standardno Computer Modern kodiranje slova, možete dobiti sledeću poruku:

LaTeX Font Warning: Font shape `OT1/cmr/m/n' in size <142.26378> not available
(Font)              size <24.88> substituted on input line 103.

U ovom slučaju primetićete da je veličina slova po standardu ograničena na skup fiksnih veličina kao što je gore navedeno. Možete koristiti fix-cm ili type1cm pakete da bi dozvolili computer modern slovima da se skaliraju do proizvoljnih vrednosti.

Pronalaženje slova[uredi]

Možete pronaći odgromad direktorijum slova zajedno sa primerima i konfiguracijama na TUG Katalog slova.

Slova za srpski jezik[uredi]

U srpskom jeziku se ćirilička slova b, g, d, p i t u kurzivu razlikuju od slova u recimo ruskom jeziku. Podrazumevana slova u LaTeX-u ne podržavaju te oblike slova.

Paket cmsrb je modifikovana verzija podrazumevanih Computer Modern slova koja sadrži ispravna slova za srpski jezik.

Skraćenica Ime slova
cmsrbr Computer Modern Serbian Roman
cmsrbs Computer Modern Serbian Sans Serif
cmsrbt Computer Modern Serbian Typewriter

Dovoljno je da ubacimo kôd \usepackage{cmsrb} kako bi smo dobili Computer Modern slova za srpski jezik.

Korišćenje proizvoljnih sistemskih slova[uredi]

Ako koristite XeTeX ili LuaTeX mašinu i fontspec paket, moći ćete da koristite bilo koja slova instalirana u sistemu bez napora. XeTeX takođe dozvoljava korišćenje OpenType tehnologije modernih slova kao specifiziranje alternativnih znakova i optičkih veličinskih varijanti. XeTeX takođe koristi Unicode po normali, što može biti od pomoći u pitanjima vezanim za slova.

da biste koristili slova, dovoljno je da pokrenete fontspec paket i podesite slova:

\documentclass{article}

\usepackage{fontspec}                
\setmainfont{Arial}

\begin{document}
Lorem ipsum...
\end{document}

Zatim sastaviti dokument sa xelatex ili lualatex. Imajte na umu da možete generisati samo pdf. datoteke, i da vam je potrebna dovoljno nova TeX distribucija (TeX Live 2009 treba da radi za XeTeX i Tex Live 2010 za LuaTeX). Takođe nebi trebali da učitate inputenc ili fontenc pakete. Umesto toga proverite da je vaš dokument kodiran kao UTF-8 i učitajte fontspec, koji će se pobrinuti za kodiranje slova. Da bi vaš dokument podržavao i pdflatex i xelatex/lualatex možete koristiti \ifxetex/ \ifluatex makro iz ifxetex/ ifluatex paketa. Na primer za xelatex

\documentclass{article}
\usepackage{ifxetex}

\ifxetex
  \usepackage{fontspec}
  \defaultfontfeatures{Ligatures=TeX} % За подршку LaTeX стила цитирања
  \setromanfont{Hoefler Text}
\else
  \usepackage[T1]{fontenc}
  \usepackage[utf8]{inputenc}
\fi

\begin{document}
Lorem ipsum...
\end{document}

PDF Slova i svojstva[uredi]

PDF dokumenti imaju sposobnost da ugrađuju datoteke slova. To ih čini prenosivim, otuda naziv Prenosivi dokument formati.

Mnogi PDF čitači a imaju Opcione funkcije unesene u spisak igrađenih slova i dokument metapodataka.

Mnogi Juniks sistemi koriste poppler set alata koji koristi pdfinfo unese u spisak PDF metapodatke, i pdffonts da unese u spisak izgrađenih slova.

Korisni sajtovi[uredi]

Trutajp (ttf) slova[uredi]

Reference[uredi]

  1. Pronađeno na grupi Gugl diskusija latexlovers
  2. Uzeto sa http://www.macfreek.nl/memory/Fonts_in_LaTeX


Prethodno: Boje Indeks Sledeće: Struktura listi