LaTeX/Prezentacije

Izvor: Викикњиге


LaTeX

Početak
  1. Uvod100% završen  Dec 13, 2015
  2. Instalacija100% završen  Dec 13, 2015
  3. Instalacija dodatnih paketa 100% završen  Dec 13, 2015
  4. Osnove 100% završen  Dec 13, 2015
  5. Kako pronaći pomoć 100% završen  Dec 13, 2015

Zajednički elementi

  1. Struktura dokumenta 100% završen  Dec 28, 2015
  2. Formatiranje teksta 100% završen  Dec 27, 2015
  3. Formatiranje paragrafa 100% završen  Jan 02, 2016
  4. Boje 100% završen  Jan 10, 2016
  5. Slova100% završen  Jan 10, 2016
  6. Struktura listi 100% završen  Jan 10, 2016
  7. Posebni znakovi 100% završen  Jan 10, 2016
  8. Internacionalizacija 100% završen  Jan 10, 2016
  9. Rotacija 100% završen  Jan 10, 2016
  10. Tabele 100% završen  Jan 10, 2016
  11. Stvaranje naslova 100% završen  Jan 10, 2016
  12. Raspored strane 100% završen  Jan 10, 2016
  13. Uvoz grafike 100% završen  Jan 10, 2016
  14. Figure i natpisi100% završen  Jan 10, 2016
  15. Fusnote i Margine100% završen  Jan 10, 2016
  16. Hiperlinkovi 100% završen  Jan 10, 2016
  17. Oznake i referenciranje100% završen  Jan 10, 2016

Mehanika

  1. Greške i upozorenja 75% završen  Jan 02, 2016
  2. Dužine 100% završen  Jan 02, 2016
  3. Brojači 100% završen  Jan 02, 2016
  4. Kutije 100% završen  Jan 02, 2016
  5. Pravila i nosači 100% završen  Jan 02, 2016

Tehnički tekstovi

  1. Matematika100% završen  Jan 10, 2016
  2. Naprednija matematika 75% završen  Jan 10, 2016
  3. Teoreme
  4. Hemijska grafika 75% završen  Jan 02, 2016
  5. Algoritmi 75% završen  Jan 02, 2016
  6. Listiranje izvornog koda 100% završen  Jan 02, 2016
  7. Lingvistika 75% završen  Jan 02, 2016

Posebne strane

  1. Indeksiranje 75% završen  Jan 02, 2016
  2. Rečnik 75% završen  Jan 02, 2016
  3. Upravljanje bibliografijom‎ 75% završen  Jan 10, 2016
  4. Više bibliografije

Posebni dokumenti

  1. Pisma 50% završen  Jan 02, 2016
  2. Prezentacije 75% završen  Jan 02, 2016
  3. Učiteljski deo 75% završen  Jan 10, 2016
  4. Kratka biografija 50% završen  Jan 02, 2016

Kreiranje grafika

  1. Predstavljanje proceduralnih grafika 100% završen  Jan 02, 2016
  2. MetaPostovi 0% završen  Jan 02, 2016
  3. Slika 50% završen  Jan 02, 2016
  4. PGF/TikZ 25% završen  Jan 02, 2016
  5. PSTricks 50% završen  Jan 02, 2016
  6. Xy-pic 25% završen  Jan 02, 2016
  7. Pravljenje 3D grafika 75% završen  Jan 02, 2016

Programiranje

  1. Makroi 100% završen  Jan 10, 2016
  2. Običan TeH‎ 100% završen  Jan 10, 2016
  3. Kreiranje paketa 100% završen  Jan 10, 2016
  4. Teme 75% završen  Jan 10, 2016

Razno

  1. Modularni Dokumenti 100% završen  Jan 10, 2016
  2. Zajedničko pisanje LaTeX dokumenata 75% završen  Jan 10, 2016
  3. Otpremanje u druge formate 100% završen  Jan 10, 2016

Pomoć i preporuke

  1. Najčešće postavljana pitanja 100% završen  Jan 10, 2016
  2. Saveti i trikovi 75% završen  Jan 10, 2016

Dodaci

  1. Autori 0% završen  Jan 10, 2016
  2. Linkovi 0% završen  Jan 10, 2016
  3. Oznake paketa 0% završen  Jan 10, 2016
  4. Primeri LaTeX dokumenata 0% završen  Jan 10, 2016
  5. Indeks 0% završen  Jan 10, 2016
  6. Rečnik naredbi 0% završen  Jan 10, 2016

LaTeX se može koristiti za pravljenje prezentacija. Postoji nekoliko paketa za ovaj zadatak, uključujući i beamer paket.

Beamer paket[uredi]

Beamer paket je obezbeđen sa većinom LaTeX distribucija, ali je takođe dostupan na CTAN. Ako koristite MikTeX, sve što treba da uradite je da uključite beamer paket i pustite LaTeX da preuzme sve željene pakete automatski. documentation objašnjava karakteristike veoma detaljno. Takođe možete pogledati PracTex članak Beamer na primeru.[1]

Beamer paket takođe učitava mnogo korisnih paketa uključujući hyperref.

Uvodni primer[uredi]

Beamer paket se učitava pozivom beamer klase:

\documentclass{beamer}

Obična informacija u zaglavlju se onda može odrediti. Imajte na umu da ako sastavljate sa XeTeX onda bi trebalo da koristite

\documentclass[xetex,mathserif,serif]{beamer}

Unutar document okruženja, više frame okruženja navode sadržaj koji će se staviti na svakom slajdu. Frametitle komanda označava naslov za svaki slajd (pogledajte sliku):

\begin{document}
  \begin{frame}
    \frametitle{This is the first slide}
    %Овде иде садржај
  \end{frame}
  \begin{frame}
    \frametitle{This is the second slide}
    \framesubtitle{A bit more information about this}
    %Још садржаја иде овде
  \end{frame}
% итд.
\end{document}

Uobičajena okruženja (itemize, enumerate, equation, itd.) mogu da se koriste.

Unutar okvira, možete koristiti okruženja poput block, theorem, proof, ... Takođe, \maketitle je u stanju da stvori naslovnu stranu, ako su title i author podešeni.

Trik: Umesto korišćenja \begin{frame}...\end{frame}, možete da koristite \frame{...}.

Za stvaran razgovor, ako ga možete kompajlirati sa pdflatex onda možete koristiti pdf čitač sa režimom celog ekrana, kao što je Okular, Evince ili Adobe Reader. Ako želite da upravljate u vašoj prezentaciji, možete da koristite gotovo nevidljive veze u donjem desnom uglu bez napuštanja režima celog ekrana.

Struktura dokumenta[uredi]

Naslovna strana i informacije[uredi]

Vi dajete informacije o autorima, naslovima i datumima u preambuli.

\title[Crisis] % (опционо, само за дугачке наслове)
{The Economics of Financial Crisis}
\subtitle{Evidence from India}
\author[Author, Anders] % (опционо, за више аутора)
{F.~Author\inst{1} \and S.~Anders\inst{2}}
\institute[Universities Here and There] % (опционо)
{
  \inst{1}%
  Institute of Computer Science\\
  University Here
  \and
  \inst{2}%
  Institute of Theoretical Philosophy\\
  University There
}
\date[KPT 2004] % (опционо)
{Conference on Presentation Techniques, 2004}
\subject{Computer Science}

U dokumentu, vi dodate naslovnu stranu :

\frame{\titlepage}

Pregled sadržaja[uredi]

Pregled sadržaja, sa označenim trenutnim odeljkom, se prikazuje ovako:

\begin{frame}
\frametitle{Преглед садржаја}
\tableofcontents[currentsection]
\end{frame}

Ovo se može uraditi automatski na početku svakog poglavlja koristeći sledeći kod u preambuli:

\AtBeginSection[]
{
  \begin{frame}
    \frametitle{Преглед садржаја}
    \tableofcontents[currentsection]
  \end{frame}
}

Ili za podpoglavlja:

\AtBeginSubsection[]
{
  \begin{frame}
    \frametitle{Преглед садржаја}
    \tableofcontents[currentsection,currentsubsection]
  \end{frame}
}

Poglavlja i podpoglavlja[uredi]

Kao i u svim drugim LaTeX datotekama, moguće je struktuirati dokument upotrebom

\section[Section]{Моја секција}

,

\subsection[Subsection]{Моја подсекција}

i

\subsubsection[Subsubsection]{Моја подподсекција}

Ove komande treba da se stave pre i između okvira. One će izmeniti pregled sadržaja sa opcionim argumentom. ARgument u zagradama će biti napisan na slajdu, u zavisnosti od iskorišćene teme.

Reference (Beamer)[uredi]

Beamer zvanično ne podržava BibTeX. Umesto toga bibliografske stavke moraće da budu parcijalno postavljene "ručno" (pogledajte beameruserguide.pdf 3.12). Sledeći primer pokazuje slajd referenci koji sadrži dva ulaza:

\begin{frame}[allowframebreaks]
  \frametitle<presentation>{Further Reading}    
  \begin{thebibliography}{10}    
  \beamertemplatebookbibitems
  \bibitem{Autor1990}
    A.~Autor.
    \newblock {\em Introduction to Giving Presentations}.
    \newblock Klein-Verlag, 1990.
  \beamertemplatearticlebibitems
  \bibitem{Jemand2000}
    S.~Jemand.
    \newblock On this and that.
    \newblock {\em Journal of This and That}, 2(1):50--100, 2000.
  \end{thebibliography}
\end{frame}

Kako referentna lista raste, referentni slajd će se podeliti u dva slajde i tako dalje, kroz korišćenje allowframebreaks opcije. Pojedinačne stavke se mogu navesti posle dodavanja 'opcione' oznake na relevantnu bibitem strofu. Poziv za citat je jednostavno \cite. Beamer takođe podržava ograničeno prilagođavanje načina na koji su predstavljene reference (pogledajte uputstvo). Oni koji žele da koriste natbib, na primer, sa Beamer-om možda će morati da rešavaju i njihovo podešavanje dokumenta i relevantan BibTeX stil datoteke.

Različite vrste referentnog rada su označene sa malim simbolom (npr. knjiga, članak, itd.). Simbol se postavlja sakomandama beamertemplatebookbibitems i beamertemplatearticlebibitems . Takođe je moguće koristiti setbeamertemplate direktno, ovako


\begin{frame}[allowframebreaks]
  \frametitle<presentation>{Further Reading}    
  \begin{thebibliography}{10}    
  \setbeamertemplate{bibliography item}[book]
  \bibitem{Autor1990}
    A.~Autor.
    \newblock {\em Introduction to Giving Presentations}.
    \newblock Klein-Verlag, 1990.
  \setbeamertemplate{bibliography item}[article]
  \bibitem{Jemand2000}
    S.~Jemand.
    \newblock On this and that.
    \newblock {\em Journal of This and That}, 2(1):50--100, 2000.
  \end{thebibliography}
\end{frame}

Drugi mogući tipovi bibliografskih stavki, pored book i article , uključuju npr. online , triangle i text . Takođe je moguće imati korisnički definisane stavke bibliografije uključujući grafik.

Ako neko želi da ima da se sve reference pojavljuju kao fusnote, neka koristi \footfullcite. Na primer, moguće je koristiti

\documentclass[10pt,handout,english]{beamer}
\usepackage[english]{babel}
\usepackage[backend=biber,style=numeric-comp,sorting=none]{biblatex}
\addbibresource{biblio.bib}

\begin{frame}
 \frametitle{Title}
 Рефееренца~\footfullcite{ref_bib}, са ref_bib ставком која припада the .bib датотеци.
\end{frame}

Stil[uredi]

Teme[uredi]

Prvo rešenje je da koristite ugrađene teme, kao što su Warsaw, Berlin, itd. Drugo rešenje je da navedete boje, unutrašnje teme i spoljašnje teme.

Ugrađeno rešenje[uredi]

U preambuli možete dodati sledeći liniju:

\usetheme{Warsaw}

da koristite "Warsaw" temu. Beamer ima nekoliko tema, od kojih su mnoge nazvane po gradu (npr. Frankfurt, Madrid, Berlin, itd.).

Ova tema Matrix sadrži različite kombinacije boja i tema koje su uključene u beamer-u. Za više opcija za prilagođavanje, pogledajte na zvaničnoj dokumentaciji uključene u vašoj distribuciji beamer, posebno deo Change the way it looks.

Ceo spisak tema je:

  • Antibes
  • Bergen
  • Berkeley
  • Berlin
  • Copenhagen
  • Darmstadt
  • Dresden
  • Frankfurt
  • Goettingen
  • Hannover
  • Ilmenau
  • JuanLesPins
  • Luebeck
  • Madrid
  • Malmoe
  • Marburg
  • Montpellier
  • PaloAlto
  • Pittsburgh
  • Rochester
  • Singapore
  • Szeged
  • Warsaw
  • boxes
  • default
  • CambridgeUS

Teme boja, obično sa imenima životinja, mogu se odrediti sa

\usecolortheme{beaver}

Ceo spisak tema boja je:

  • default
  • albatross
  • beaver
  • beetle
  • crane
  • dolphin
  • dove
  • fly
  • lily
  • orchid
  • rose
  • seagull
  • seahorse
  • whale
  • wolverine
Uradi sam rešenje[uredi]

Prvo možete da navedete outertheme. Spoljašnja teme definiše gazlavlje i fusnotu svakog slajda.

\useoutertheme{infolines}

Ovde je lista svih raspoloživih spoljnih tema:

  • infolines
  • miniframes
  • shadow
  • sidebar
  • smoothbars
  • smoothtree
  • split
  • tree

Zatim možete dodati unutrašnju temu:

\useinnertheme{rectangles}

Ovde je lista svih raspoloživih unutrašnjih tema:

  • rectangles
  • circles
  • inmargin
  • rounded

Možete da definišete boju svakog elementa:

\setbeamercolor{alerted text}{fg=orange}
\setbeamercolor{background canvas}{bg=white}
\setbeamercolor{block body alerted}{bg=normal text.bg!90!black}
\setbeamercolor{block body}{bg=normal text.bg!90!black}
\setbeamercolor{block body example}{bg=normal text.bg!90!black}
\setbeamercolor{block title alerted}{use={normal text,alerted text},fg=alerted text.fg!75!normal text.fg,bg=normal text.bg!75!black}
\setbeamercolor{block title}{bg=blue}
\setbeamercolor{block title example}{use={normal text,example text},fg=example text.fg!75!normal text.fg,bg=normal text.bg!75!black}
\setbeamercolor{fine separation line}{}
\setbeamercolor{frametitle}{fg=brown}
\setbeamercolor{item projected}{fg=black}
\setbeamercolor{normal text}{bg=black,fg=yellow}
\setbeamercolor{palette sidebar primary}{use=normal text,fg=normal text.fg}
\setbeamercolor{palette sidebar quaternary}{use=structure,fg=structure.fg}
\setbeamercolor{palette sidebar secondary}{use=structure,fg=structure.fg}
\setbeamercolor{palette sidebar tertiary}{use=normal text,fg=normal text.fg}
\setbeamercolor{section in sidebar}{fg=brown}
\setbeamercolor{section in sidebar shaded}{fg=grey}
\setbeamercolor{separation line}{}
\setbeamercolor{sidebar}{bg=red}
\setbeamercolor{sidebar}{parent=palette primary}
\setbeamercolor{structure}{bg=black, fg=green}
\setbeamercolor{subsection in sidebar}{fg=brown}
\setbeamercolor{subsection in sidebar shaded}{fg=grey}
\setbeamercolor{title}{fg=brown}
\setbeamercolor{titlelike}{fg=brown}

Boje se mogu definisati kao i obično:

\definecolor{chocolate}{RGB}{33,33,33}

Stilovi blokiranja se takođe mogu definisati:

\setbeamertemplate{blocks}[rounded][shadow=true]
\setbeamertemplate{background canvas}[vertical shading][bottom=white,top=structure.fg!25]
\setbeamertemplate{sidebar canvas left}[horizontal shading][left=white!40!black,right=black]

Takođe možete potisnuti navigacioni bar:

\beamertemplatenavigationsymbolsempty

Slova[uredi]

Takođe možete promeniti slova za određene elemente. Ako ste želeli se naziv prezentacije kao što je donesen od strane \frame{\titlepage} pojavi u seriš slovima umesto uobičajenog sens serifa, koji vi bi koristili:

\setbeamerfont{title}{family=\rm}

Ovo bi mogli pokrenutu korak dalje ako koristite OpenType slova sa Xe(La)TeX i odredite serif slova sa povećano veličinom i proporcionalni alternativni glifovi alternativnog broja:

\setbeamerfont{title}{family=\rm\addfontfeatures{Scale=1.18, Numbers={Lining, Proportional}}}
Matematička slova[uredi]

Standardne postavke za beamer drugačiji skup matematičkih fontova nego što se očekuje od kreiranja jednostavnog matematičkog članka. Jedna brza ispravka za ovo je da koristite opciju sa početka datoteke mathserif

\documentclass[mathserif]{beamer}

Neki su predlagali da se koristi komanda

\usefonttheme[onlymath]{serif}

ali nije jasno da li ovo radi za ausolutno svaki matematički znak.

Opcije okvira[uredi]

Plain opcija. Ponekad morate da uključite veliku figuru ili veliku tabelu i i ne želite da imate donji i gornji kraj slajdova. U ovom slučaju, koristite običnu opciju:

\frame[plain]{
% ...
}

Ako želite da uključite puno teksta na slajdu, koristite shrink opciju.

\frame[shrink]{
% ...
}

allowframebreaks opcija će automatski stvoriti nove okvire ako ima previše sadržaja koji će biti prikazani unutar jednog.

\frame[allowframebreaks]{
% ...
}


Pre upotrebe bilo kog verbatim okruženja (kao listings), trebalo bi da prosledite opciju fragile na frame okruženje, pošto verbatim okruženja trebaju da budu različito tipsko podešena. Obično, je forma fragile=singleslide upotrebljiva (za detalje videti uputstvo). Imajte na umu da fragile opcija možda neće da se koristi sa \frame komandama jer očekuje da će se naći sa \end{frame}, koja bi trebalo da bude sama na jednoj liniji.

\begin{frame}[fragile]
\frametitle{Изворни код}

\begin{lstlisting}[наслов=Први C пример]
int main()
{
    printf("Здраво плането!");
    return 0;
}
\end{lstlisting}
\end{frame}

Hiperlink navigacija[uredi]

Interne i eksterne hiperveze se mogu koristiti u beamer da pomognu navigaciji. Takođe mogu biti dadati dugmad koji izgledaju čisto.

Po normali beamer klasa dodaje dugmad za navigaciju u donjem desnom uglu. Da ih ukloni neko može da stavi

\beamertemplatenavigationsymbolsempty

u preambuli.

Animacije[uredi]

Sledeće je samo uvod o mogućnostima u beamer-u. Poglavlje 8 beamer-ovog uputstva pruža mnogo više detalja, o mnogo više funkcija.

Činiti da se stavke pojavljuju na slajdovima moguće je ejdnostavno izvesti \pause izjavom:

\begin{frame}
\frametitle{Some background}
Почећемо нашу дискусију са неким концептима.
\pause
Први концепт који уводимо потиче са Erd\H os.
\end{frame}

Tekstovi ili figure koje će \pause prikazati nakon jednog od sledećih događaja (koji mogu da variraju među PDF čitačima): nedostatka mesta, povratak ili strana niže na tastaturi, ili pomoću miša za stuštanje ili klika na dugme za sledeći slajd. Pauza može da se koristi u \itemize itd.

Animcije teksta[uredi]

Za nimacije teksta, na primer u okruženju itemize, moguće je precizirati pojavu i nestanak teksta upotrebom <a-b> gde su a i b brojevi mesta za koja će se stavka prikazivati (uključivati). Na primer:

\begin{itemize}
  \item Ова ставка се увек приказује
  \item<1-> Први пут (т.ј. чим се слајд учита)
  \item<2-> Други пут
  \item<1-> Такође први пут
  \only<1-1> {Ова се приказује првога пута, али ће се брзо сакрити (следећег пута када се слајд учита).}
\end{itemize}

Prostiji pristup za otkrivanje jedne stavke po kliku je da koristite \begin{itemize}[<+->].

\begin{frame}
	\frametitle{`Hidden higher-order concepts?'}
	\begin{itemize}[<+->]
	\item Аритмтичке тачности које су независне од ПА у неком  
	смислу саме `{садрже} у суштини {\color{blue}{hidden higher-order}},
	 or infinitary, concepts'???
	\item `Тачности у аритиметичком језику које \ldots
	\item	Које сугеришу на бољу верзију Исакове тезе. 
	\end{itemize}
\end{frame}

U svim ovim slučajevima, pritisak na strana nagore, skrolalje nagore, ili pritisak na dugme za prethodan slajd u traci za navigaciju će se vraćati istim putem kroz slajd.

Režim besplatnog poklaljalja[uredi]

U beamer kalsi, podrazumevani režim je prezentacija koji pravi slajdove. Međutim, možete da radite u različitom režimu koji se zove handout postavljanjem ove opcije kada pozivate klasu:

\documentclass[12pt,handout]{beamer}

Ovaj režim je koristan da vidite svaki slajd samo jednom sa svim njegovim stvarina na njemu, čineći bilo koja \itemize[<+->] okruženja vidljiva odjednom (na primer, štampana verzija). Ipak, ovo pravi problem kada radite sa only komandaom, zato što je njena svrha da ima samo neki tekst ili figure u jednom trenutku a ne njih sve zajedno istovremeno.

Ako želite da rešite pbaj problem, možete da dodate izjavu da precizno navedete ponašanje kada se nosite sa only komndama u handout režimu. Recimo da imate ovakav kod

\only<1>{\includegraphics{pic1.eps}}
\only<2>{\includegraphics{pic2.eps}}

Ove slike su skroz različite, želite oh obe u handout, ali one ne mogu biti zajedno na istom slajdu zato što su velike. Rešenje je da dodate handout izjavu da sadrži sledeće:

\only<1| handout:1>{\includegraphics{pic1.eps}}
\only<2| handout:2>{\includegraphics{pic2.eps}}

Ovo će osigurati da će handout napraviti slajd za svaku sliku.

Sada zamislite da idalje imate vaše dve slike samo sa izjavama, ali se druga vidi u prvoj zajedno sa još nekim graficima i i nije vam potrebno da se prva pojavi u handout. Zato možete uputiti handout režim da ne uključi neke jedinstvene komande tako što ćete:

\only<1| handout:0>{\includegraphics{pic1.eps}}
\only<2>{\includegraphics{pic2.eps}}

Ova komanda se takođe može koristiti za skrivanje okvira, npr.

\begin{frame}<handout:0>

ili za, ako ste napisali okvir koji više ne želite ali koji će vam možda biti potreban kasnije, možete da napišete

\begin{frame}<0| handout:0>

i ovo će sakriti vaš slajd u oba režima. (Redosled je bitan. Nemojte da stavite handout:0|beamer:0 jer tada neće raditi.)

Poslednja stavka o handout režimu je o beleškama. U stvari, cela sintaksa za okvir je

\begin{frame}
...
\end{frame}
\note{...}
\note{...}
...

i možete da napišete vaše belepke o okvirima u polju note (za mnoge od njih samo ako su potrebni). Koristeći ovo, možete da date opciju pozivanju klase, ili sa

\documentclass[12pt,handout,notes=only]{beamer}

ili sa

\documentclass[12pt,handout,notes=show]{beamer}

Prva opcija je korisna kada napravite prezentaciju koja će sadžavati samo beleške koje su vama potrebne, dok se druga može dati onima koji su pratili vašu prezentaciju ili onima koji je nisu videli, da bi mogli da ide oba slajda sa svim informacijama koje ste rekli.

Imajte na umu da 'handout' opcija u \documentclass linije potiskuje sve animacije.

Važno: notes=only režim se bukvalno bavi samo sa beleškama. Ovo znači da neće postojati izlazna datoteka već samo DVI. Zbog toga mu je potrenbo da ste već pokretali kompilaciju u drugom režimu ranije. Ako koristite odvojene datoteke za bolje razlikovanje među režimima, možda ćete morati da kopirate .aux datoteku iz handout kompilacije sa slajdovima (bez beleški).

Kolone i blokovi[uredi]

Postoje dva korisna okruženja za konstrukciju slajda: "blocks", koja dele slajd (horizontalno) u delove sa zaglavljima, i "columns" koje deli slajd (vertikalno) u kolone. Blokovi i kolone se mogu koristiti unutar jedni drugima.

Kolone[uredi]

Primer

\begin{frame}{Пример за колоне 1}
    \begin{columns}[c] % "c" оција одређује централно вертикално поравнање
    \column{.5\textwidth} % колона дизајнирана командом
     Садржаји прве колоне
    \column{.5\textwidth}
     Садржај подељен \\ у два реда
    \end{columns}
\end{frame}

\begin{frame}{Example of columns 2}
     \begin{columns}[T] % садржај је на врху вертикално поравнат
     \begin{column}[T]{5cm} % свака колона може бити сама своје окружење
     Contents of first column \\ split into two lines
     \end{column}
     \begin{column}[T]{5cm} % алтернативно поравнање на врху које је боље за графике
          \includegraphics[height=3cm]{graphic.png}
     \end{column}
     \end{columns}
\end{frame}

Primer kolona u Beamer-u

Blokovi[uredi]

Zaključavanje teksta u block okruženje kreira izdvojen, blok teskta sa zaglavljem (prazno zaglavlje se može korititi). Ovo dozvoljava da se vizuelno razlikuju delovi slajdova sa lakoćom. Postoje tre bazične vrste blokova. Njihovo formatiranje zavisi od teme koja se koristi.

Prosta

\begin{frame}

   \begin{block}{This is a Block}
      This is important information
   \end{block}

   \begin{alertblock}{This is an Alert block}
   This is an important alert
   \end{alertblock}

   \begin{exampleblock}{This is an Example block}
   This is an example 
   \end{exampleblock}

\end{frame}

Ejemplo de bloques en una presentación con Beamer

PDF opcije[uredi]

Možete odrediti uobičajene opcije vašeg PDF.[2]

\hypersetup{pdfstartview={Fit}} % уклопи презентацију у прозор када се први пут приказује

Numerisanje slajdova[uredi]

Moguće je numerisati saljdove upotrebom ovog fragmenta:

\insertframenumber/\inserttotalframenumber

Međutim, ovo pravi dva problema za neke autore prezentacija: slajd sa naslovom se numeriše kao prvi, i dodatni ili često nazivan "backup" (takođe poznat pod imenom apendiks, rezerva) slajdovi su uključeni u totalnom brojanju iako oni nisu uvučeni i javni dok "teško" pitanje nije bilo upitano.[3] Ovde dve funkcije dolaze do izražaja:

  • Sposobnost za resetovanje brojača okvira na bilo kom slajdu. Na primer, ovo može biti uneto na slajdu naslova da bi se izbeglo njegovo brojanje:
\addtocounter{framenumber}{-1}

Ili alternativno ovako:

\setcounter{framenumber}{0} or \setcounter{framenumber}{1}
  • Prvi od primera iznad primenjuje podeljenost delova da bi se izbeglo njihovo brojanje.
  • Ove dve stavke rade oko problema brojanja pomoćnih saljdova:
% (Хвала, Давиде Глеч!)
% Сви ваши регуларни слајдови
% После вашег последњег нумерисаног слајда
\appendix
\newcounter{finalframe}
\setcounter{finalframe}{\value{framenumber}}
% Резервни оквири
\setcounter{framenumber}{\value{finalframe}}
\end{document}

Powerdot paket[uredi]

Powerdot je alternativa za beamer. Ovo je dostupno iz CTAN. documentation objašnjava ovu funkciju poprilično detaljno.

Powerdot paket se učitava pozivom powerdot klase:

\documentclass{powerdot}

Uobičajene informacije u zaglavlju se tada mogu odrediti.

Unutar standardnog document okruženja, više slide okruženja preciziraju sadržaj koji će se staviti na svakom slajdu.

\begin{document}
  \begin{slide}{This is the first slide}
    %Овде иде садржај
  \end{slide}
  \begin{slide}{This is the second slide}
    %Још садржаја иде овде
  \end{slide}
% итд
\end{document}

Reference[uredi]

  1. Andru Merc i Viliam Slau, Beamer po Primerima
  2. Druge moguće vrednosti su definisane u hyperref pripučniku
  3. Appendix Slides in Beamer: Controlling frame numbers

Veze[uredi]


Prethodno: Pisma Indeks Sledeće: Učiteljski deo