Grčka nauka pre Aristotela

Izvor: Викикњиге

Životi i mišljenja velikih filosofa | [Aristotelo i grčka nauka]

<< Zasnivanje logike | Organizacija nauke: Grčka nauka pre Aristotela | Organizacija nauke: Aristotelo kao prirodnjak >>


»Sokrat je (kaže Renan) dao čovečanstvu filosofiju, a Aristotelo mu je dao nauku. Istina, bilo je filosofije već pre Sokrata i nauke pre Aristotela; i posle Sokrata i posle Aristotela, filosofija i nauka napravile su neizmerne napretke. Ali, sve je izgrađeno na osnovi koju su postavila ta dva čoveka.« Pre Aristotela bila je nauka embrionalna, a sa njim ce rodila. Već pre grčke kulture pravile su pokušaje y nauci ranije kulture; ali, ukoliko uopšte možemo doznati za njihove misli iz klinova pisma i hijeroglifa, njihova nauka ne može da ce razlikuje od teologije. Drukčije rečeno: ovi do-jelinski narodi sve tamne procese y prirodi objašnjavali su natprirodnim snagama: — svuda je za njih bilo bogova. Očevidno su jonski Grci bili ti koji su ce prvi usudili da dadu prirodno objašnjenje svemirskih veza i tajanstvenih dešavanja; y fizici su oni tražili prirodne uzroke pojedinim dešavanjima, a y filosofiji prirodno objašnjenje celine. Talet (640.—550. pre Hrista), »otac filosofije«, bio je prvobitno astronom, koji je građane Mileta zbunio tvrdnjom da su sunce i zvezde (koje su oni navikli da poštuju kao božanstva) samo vatrene lopte. Njegov učenik Anaksimandar (610.—540. pre Hr.), prvi Jelin koji je pravio astronomske i geografske karte, držao je da je svet prvobitno bio jedinstvena masa iz koje su stvari postale razdvajanjem suprotnosti. On je učio da ce istorija neba periodički ponavlja y evoluciji i disoluciji bezbrojnih svetova; da zemlja y prostoru miruje, jer ce održava ravnotežom unutarnjih snaga (kao Buridanov magarac) ; da su naše planete bile nekad y tečnom stanju, pa onda zbog sunčaie toplote prešle y gasovito stanje; da život ima svoje poreklo y moru, ali da je padanjem morske površine bio primoran da pređe na kopno; da su neka od ovih živih bića na koncu razvila sposobnost da udišu vazduh, i da su tako postala praroditelji docnijega života na kopnu; i naposletku učio je da prvobitan čovek nije mogao biti ovakav kakav je danas, jer da je i y ranijim vremenima posle svog rođenja bio ovako bespomoćan, i da mu je potom ostaje y životu i rađa sebi jednako potomstvo; a gde ce kombinacija ne održava, organizam propada. U toku vremena, organizmi su ce na sve složeniji i uspešniji način prilagođavali svojoj okolini. Naposletku, y Leukipu (oko 445. pre Hr.) i njegovu učeniku Demokritu (460.—360. pre Hr.), y tračkoj varoši Abderi, do-aristotelovska nauka dostiže svoj poslednji stepen, i tu dolaze y njoj do izraza materijalizam, determinizam i atomizam. Leukip veli: »Sve napred goni nužnost.« A Demokrit: »Ustvari, postoje samo atomi i prazan prostor.« Opažanje nastaje na taj način što predmeti izračavaju atome koji dolaze do čulnih organa. Postojao je ili postoji ili će postojati beskrajan broj svetova; y svakom trenutku sudaraju ce planete i iščezavaju, i novi svetovi nastaju iz haosa selektivnom agregacijom atoma, koji imaju jednaku veličinu i jednak oblik. Nema nikakvog svemirskog plana; svemir je mašina.

To je, y šarenom i letimičnom sumarnom pregledu, istorija grčke nauke pre Aristotela. Nezrele pojedinosti možemo joj rado oprostiti ako uzmemo na um kakva su bila sredstva kojima su ovi pioniri morali da izvode svoje oglede i svoja posmatranja. Stagnacija grčke industrije pod pritiskom privrede koja je bila y rukama robova nije dopuštala da ce do punog maha razviju ovi veličanstveni počeci; i rapidna komplikacija političkoga života y Atini odvela je sofiste i Sokrata i Platona od fizikalnog i biološkog proučavanja na put etičke i političke teorije. Jedno od mnogih slavnih dela Aristotelovih jeste to što je on bio mnogostran i dovoljno hrabar da obuhvati i poveže dva pravca grčkoga mišljenja : učenje o prirodi i učelje o moralu; i što ce vratio prethodnicima svojih učitelja te opet našao liniju naučnoga razvitka do-sokratovskih Grka, produžio njihov rad y postojanom detaljnom izučavanju i y mnogostranom posmatranju, i sve nagomilane rezultate sastavio y veličanstvenu građevinu organizovane nauke.


<< Zasnivanje logike |Organizacija nauke: Grčka nauka pre Aristotela| Organizacija nauke: Aristotelo kao prirodnjak >>