Korisnik:Aleksa12321
Spoljašanja memorija
[uredi]Spoljašnja memorija je memorija koja sadrži programe i podatke koji se ne koriste aktivno u određenjom trenutku. Njen sadržaj je stalan, za razliku od unutrašnje memorije, jer prestankom električnog napajanja sadržaj se ne gubi. Spoljašnja memorija ima znatno veći kapacitet od unutrašnje memorije, ali je dosta sporija. Spoljašnju memoriju čine različite vrste memorijskih medijuma na kojima se smeštaju podaci i uređaji koji upisuju podatke na medijum ili čitaju podatke i komuniciraju sa procesorom.
Magnetni diskovi
[uredi]Magnetni diskovi su često korišćeni za sekundarnu memoriju, sastoje se od kružnih ploča prekrivenih magnetnim materijalom. Podaci se zapisuju pomoću magnetnih glava koje se pomeraju preko površine diska, upisujući i čitajući podatke sa staza i sektora. Disk se rotira dok glava pozicionira podatke, a brzina rotacije diska utiče na performanse, smanjujući rotaciono kašnjenje i ubrzavajući pristup podacima. Jedan od najvažnijih parametara performansi je vreme pristupa, koje uključuje vreme traženja i rotaciono kašnjenje. Viši broj okretaja diska može smanjiti rotaciono kašnjenje i poboljšati brzinu. Magnetni diskovi su veoma pouzdani za dugotrajno skladištenje podataka, ali se sporije učitavaju u poređenju sa modernim SSD uređajima. Pored toga, kako su mehanički uređaji, osetljivi su na fizičke udarce i vibracije. Prednosti magnetnih diskova:
- Veći kapacitet po nižoj ceni: Magnetni diskovi nude veći memorijski kapacitet za nižu cenu u poređenju sa SSD-ovima, što ih čini povoljnijim za korisnike koji traže veliki prostor.
- Sposobnost za velike količine podataka: Magnetni diskovi su idealni za skladištenje velikih količina podataka, kao što su video fajlovi, baze podataka i drugi obimni sadržaji.
- Široka dostupnost: Magnetni diskovi su još uvek mnogo rašireniji na tržištu, što ih čini lako dostupnim i za manje popularne uređaje.
- Veća fleksibilnost za dugoročno skladištenje: Magnetni diskovi se često koriste za arhiviranje podataka, jer mogu pohraniti velike količine podataka po nižim troškovima.
SSD (Solid State Drive )
[uredi]SSD uređaji koriste NAND fleš memoriju za brzo čuvanje podataka. SSD-ovi se ne oslanjaju na mehaničke komponente, što ih čini bržim i otpornijim od magnetnih diskova. Podaci na SSD-u se upisuju i čitaju pomoću poluprovodničkih čipova, bez ikakvih pokretnih delova. To omogućava gotovo trenutno vreme pristupa i veću otpornost na udarce i vibracije. NAND fleš tehnologija je temelj SSD-ova, a postoji nekoliko vrsta NAND memorije. Vrste NAND fleš memorije: Postoji nekoliko tipova NAND fleš memorije koji se koriste u SSD uređajima:
- SLC (Single-Level Cell): Skladišti 1 bit po ćeliji. Najbrža i najpouzdanija vrsta memorije, ali sa najvišom cenom.
- MLC (Multi-Level Cell): Skladišti 2 bita po ćeliji. Balansira između performansi, kapaciteta i cene.
- TLC (Triple-Level Cell): Skladišti 3 bita po ćeliji. Nudi veći kapacitet, ali ima kraći životni vek i niže performanse.
- QLC (Quad-Level Cell): Skladišti 4 bita po ćeliji. Najjeftiniji tip memorije, ali sa najmanjom izdržljivošću.
SSD uređaji takođe koriste metode poput Garbage Collection (sakupljanje otpada) i Wear Leveling (izjednačavanje habanja) za optimizaciju trajanja i perfomansi. SSD-ovi su naročito korisni za uređaje koji zahtevaju brzi pristup podacima i rad u realnom vremenu. Prednosti SSD uređaja:
- Brzina čitanja i pisanja: SSD-ovi su znatno brži od magnetnih diskova, sa mnogo kraćim vremenom pristupa podacima, što omogućava brže pokretanje operativnog sistema i aplikacija.
- Veća otpornost na udarce i vibracije: S obzirom na to da SSD-ovi nemaju pokretne delove, manje su podložni fizičkim oštećenjima.
- Manja potrošnja energije: SSD-ovi troše manje energije nego magnetni diskovi, što produžava životni vek baterija u prenosnim uređajima kao što su laptopovi.
- Manje bučni: SSD uređaji su gotovo tihi jer nemaju mehaničkih delova, dok magnetni diskovi mogu proizvoditi buku zbog rotacije diska.
Optički diskovi
[uredi]Optički diskovi (CD, DVD, Blu-ray) koriste laser za čitanje i upis podataka. Podaci su zapisani u obliku udubljenja koja se detektuju laserskim snopom. Ovi diskovi obično nisu pogodni za velike količine podataka zbog ograničenog kapaciteta u poređenju sa drugim medijima. Ipak, i dalje se koriste za distribuciju sadržaja, poput muzike i filmova, te za arhiviranje podataka. Optički diskovi imaju relativno nisku brzinu čitanja i pisanja, ali su dugotrajni i jeftini za proizvodnju.
Fleš memorija
[uredi]Fleš memorija je tip memorije koja koristi poluprovodničke komponente za skladištenje podataka. Ovaj tip memorije nema pokretnih delova, što omogućava veću brzinu i otpornost na fizička oštećenja. Najpoznatiji oblici fleš memorije uključuju USB memorijske stikove i SSD uređaje. Fleš memorija je veoma brza u poređenju sa magnetnim diskovima, a njena prenosivost i kompaktnost čine je pogodnom za mnoge uređaje. Fleš memorija se bazira na NAND tehnologiji, a podaci se čuvaju promenom električnog naboja u ćelijama. Istu NAND tehnologiju koriste i SSD uređaji.
Poređenje tehnologija spoljašnjih memorija
[uredi]Magnetni diskovi su i dalje popularni zbog velikog kapaciteta i niske cene po gigabajtu, ali su sporiji i manje otporni na oštećenja od SSD-a i fleš memorije. SSD-ovi, iako su skuplji, nude mnogo brže performanse, kraće vreme pristupa i veću otpornost na fizička oštećenja. Fleš memorija se koristi u prenosivim uređajima zbog svoje kompaktnosti i brzine. Optički diskovi su sve manje u upotrebi, ali su i dalje važni za distribuciju multimedijalnog sadržaja i dugoročno arhiviranje podataka.