Kako se uči strani jezik

Izvor: Викикњиге


Sadržaj projekta[uredi]

  • Ciljna grupa: Osobe koje zanimaju strani jezici ili koje moraju da nauče jedan strani jezik
  • Cilj učenja: Knjiga služi za prikupljanje iskustava za učenje stranih jezika
  • Jesu li koautori poželjni? U svakom slučaju. Ova knjiga napreduje zahvaljujući saradnji.
  • Smernice za koautore: Ovde se traži raznovrsnost, tako da svako može pronaći odgovarajuće savete za svoj lični način učenja.
  • Nastavljanje knjige: poželjno

Osnovne stvari[uredi]

Prvo razvij potrebu da naučiš jezik. To može zvučati samo po sebi razumljivo, ali želja postiže najbolje rezultate. Ako nemaš potrebu, prije ili kasnije ćeš prestati da učiš. Pridruži se nekoj grupi koja vežba govor jezika ili se posveti kulturnim stvarima koje te motivišu. I: imaj strpljenja. Ponekad učiš, učiš i samo učiš i misliš da uopšte nisi napredovao, i kad gledaš filmove ili slusaš osobe razumeš samo dve iste reči. Ali uprkos tome moraš uvek misliti: Da li bih razumeo ovu rečenicu ili ovu reč pre nekoliko nedelja/meseci?

Pri učenju jezika uvek postoji jedan problem: učenje novih reči. Svako razvije svoj sopstveni metod, i niko ne nađe savršen metod za učenje. Ali učenje reči ne mora biti uvek odvojeno od gramatike. U osnovi postoje tri različita metoda za učenje:

  • Hanafi-metod: umesto gramatike i izgovora, ovim metodom se uči mnogo reči i izraza koji se primenjuju u odgovarajućim situacijama. Izgovor i gramatika se automatski asimilišu dok učenik više govori i počinje da razume jezik. Ovaj metod se smatra najjednostavnijim i najbržim.
  • Tradicionalni metod: prvo se uči gramatika i osnovni rečnik, i učenje se zasniva na toj osnovi. Obično se uči sa nastavnikom koji već vlada jezikom. Ovaj metod zahteva najviše vremena.
  • Strukturalni metod (prevod za "pattern method"): Pri ovom metodu uči se sa matematičke tačke gledišta. Pri tome se reči povezuju na isti način kako se obrađuju matematički brojevi. Ovaj metod se ne može primeniti kod svih jezika.

Početak[uredi]

Naučiti jezik je srećom lakše nego što se čini na prvi pogled. Prvi korak je: učenje stranog jezika treba posmatrati kao uzbudljiv izazov. Raduj se što ćeš naučiti nešto novo i uspeće ti mnogo lakše.

Danas je mnogo lakše naučiti strani jezik nego što većina ljudi misli. Uz pomoć kaseta ili CD-a može postati i «veoma» lako. Ti misliš da zbog nedostatka vremena ne možeš naučiti novi jezik? Grešiš! Svaki dan gubimo vreme. Svejedno da li čekamo lift, čekamo u redu za gorivo ili skidamo program sa interneta – stalno gubimo nekoliko minuta. Smatra se da prosečan građanin gubi čitavih 45 minuta dnevno.

Čak i ako radimo 8 sati, spavamo 8 sati i vozimo se do i sa posla sat ili dva, ostaju nam oko 70 sati slobodnog vremena sedmično. Za vreme minuta koje provodiš čekajući, stavi audiokasetu ili CD , ili pogledaj par novih reči. To će predstavljati veliku razliku za tvoj napredak u učenju. Dakle počni! Kupi udžbenike i kasete,CD , ili snimi lekcije na MP3 player ! mozes da citas pa citaijuci ces nauciti

Rečnik[uredi]

  • Osnovni i prošireni rečnik su zbirke najčešćih reči jednog jezika i tako nude dobar izvor za reči koje trebate da naučite.
  • Misli u celim rečenicama i sa osećajem. Nemoj da pamtiš samo reči nego cele rečenice sa osećanjem koje su izazvale u tebi. Na primer (španski) da biste zapamtili reč «hleb» - «pan» upotrebite rečenicu «Jedem hleb sa maslacem» „(Yo) como pan con mantequilla“ ( i pokušaj da zamisliš kako jedeš hleb).
  • Istovremeno pokušaj sebi i da grafički predstaviš reč. Možeš li videti hleb tvojim unutrašnjim okom? Ako možeš, to je znak da si naučio reč i da je se uvek možeš setiti. *Ponovi celu rečenicu dok ne budeš u stanju da je kažeš bez oklevanja, kao refleks. Jezik je refleks.
  • Zameni reči tvog maternjeg jezika rečima jezika koji učiš. To naravno stvara manje problema ako svojoj okolini objasniš šta radiš. Na primer (francuski) : Pravim sendvič sa sirom tako što stavljam fromage između deux parčeta pain. * Stvori naviku da listaš rečnik i prepisuješ reči koje se svakodnevno upotrebljavaju. *Ako praviš zabavne fraze brže ćeš naučiti nove reči.
  • Piši novonaučene reči u dve kolone – jedna za tvoj maternji jezik a druga za jezik koji učiš. Svaki dan pregledaj rečnik i prepiši sve reči koje nisi znao na sledeću stranicu. Sledeći dan ponovi..

Osim toga: ako učiš naveče, nekoliko sati pre odlaska na spavanje, naš mozak još jednom sam ponavlja naučene reči!

Govor i razumevanje[uredi]

  • Govori! Pravi greške, ali govori! Niko neće uspeti odjednom da nauči jezik bez greške. Na početku je svejedno što koristiš pogrešno vreme ili pogrešnu deklinaciju. Dakle govori!
  • U glavi zamišljaj dijaloge, na primer dok se voziš vozom ili automobilom, dok šetaš ulicom ili stojiš u redu.... uvek ponesi kompaktni rečnik koji će ti pri tome pomoći. Govoreći glasno dok se tuširaš, popravljaš izgovor a ne ispadaš smešan. Za one koj ne znaju šta da kažu može biti korisno da opišu šta upravo vide ili rade.
  • Ponovi i zapamti rečenice koje sadrže gramatička pravila. Ako si gramatiku naučio napamet, da bi rekao jednostavnu rečenicu, moraćeš da rešavaš prave matematičke probleme. Napiši nekoliko fraza koje možeš naučiti za jedan dan. Većini ljudi nije teško da zapamte jednu ili dve rečenice dnevno.
  • Neke osobe dobro čitaju naglas tekstove na stranom jeziku, ali imaju probleme da govore bez teksta. Za njih se preporučuje da uče napamet cele tekstove. Na početku to može biti obično brojenje. Posle se broji naopačke. Onda treba reći tablicu množenja pojedinih brojeva unapred i unazad. Na kraju se uče cele rečenice i kasnije kompletni tekstovi. Pomaže i ponavljanje u»praznom hodu» na primer na pauzi za ručak, dok se voziš autobusom itd. Ako dalje ne ide, pomaže da se tekst ostavi nekoliko sedmica, pa kasnije ponovo prouči.
  • Većina jezika ima neobične glasove – njih moraš posebno intenzivno vežbati. Što češće pokušaj da ponoviš glasno rečenice koje sadrže što je više moguće tih neobičnih glasova. Možeš na primer koristiti rečenicu „Il fait de la voile“ da uvežbaš francuski izgovor Fs, Vs i Ds. Isto važi i za “un grand vin blanc“ i francuske nazalne glasove.
  • Gledaj filmove na stranom jeziku i pravi se da sve razumeš. I deca automatski usvajaju jezik. RAdio i televizijske emisije su takođe dobar način za uvežbavanje stranog jezika. *Usvoji melodiju jezika tako što ćeš slušati i pevati pesme na jeziku koji učiš. To će poboljšati i tvoj izgovor i pri tome ćeš naučiti mnogo novih reči i izraza. Nabavi i tekst pesme koju pevaš. *Slušaj radio emisije na stranom jeziku na internetu ili uz pomoć satelita. Pri tome nije važno da razumeš svaku reč, ne moraš čak ni koncentrisano slušati. Bolje je ako se emisija čuje u pozadini. Tako se navikavaš na izgovor i naglasak i usavršavaš sposobnost da iz celine izdvojiš poznate reči. Internacionalni francuski radio [1] baš kao i BBC [2] nudi emisije na 19 jezika, među njima i na «pojednostavljenom francuskom».
  • Gledaj domaće filmove sa titlovima na stranom jeziku i obrnuto.
  • Koristi i kompjuter za učenje jezika tako što ćeš instalirati programe i igrice na jeziku koji želiš da naučiš. Upotrebi na primer, italijansku verziju Firefox-a . *Govori sa osobama kojima je tvoj ciljni jezik maternji jezik. Često postoje diskusije na tom jeziku gde svi mogu učestvovati. Korisno je slušanje ili učestvovanje u diskusiji.

Čitanje i pisanje[uredi]

  • Ne potcenjuj čitanje! Čitaj što više možeš na jeziku koji želiš da naučiš. Počni sa knjigama za decu pa kasnije pređi na novine i časopise. Čitanje osetno poboljšava tvoj rečnik, tvoj pravopis, gramatiku i znanje o kulturi jezika. Postepeno ćeš zapamtiti sve više izraza, formulacija i konstrukcija rečenice. Neophodno je mnogo čitati da bi se mogli pisati dobri tekstovi. Reči koje je često ponavljaju treba tražiti u rečenici, neobičnije reči ćeš vremenom moći zaključiti iz konteksta kad budeš znao više o tvorbi reči. .
  • Kupi knjige na oba jezika. Ili kupi knjigu na stranom jeziku koju si već pročitao na maternjem. Ako imaš dvojezičnu knjigu pokušaj da čitaš polako i povezuj reči oba jezika. *Jedna od knjiga koja vam može pomoći je «Mali Princ» A. De Sent-Egziperija. Napisana na francuskom, prevedena je na mnogo stranih jezika i često se može naći besplatno na internetu. Knjiga je kratka i sadrži jednostavne gramatičke strukture i jednostavan rečnik.
  • Brzo čitanje ne pomaže kad se radi o tome da se nauči novi strani jezik. Čitaj naglas, tako da možeš da se čuješ. Na taj način bolje usvajaš pročitano. Tek kad dobro naučiš jezik korisno je i poželjno brzo čitanje.
  • Nabavi digitalni rečnik. Kad čitaš na internetu vesti ili tzv. «eBooks» mnogo ćeš brže pronaći traženi pojam. „Freedict“ nudi besplatnu kolekciju digitalnih rečnika. *Kad uznapreduješ sa znanjem jezika gledaj film na stranom jeziku sa titlovima na istom jeziku, a na kraju i bez titlova.
  • MP3-plejeri su danas prisutni svuda. Nabavi jedan i iskoristi svaku priliku da slušaš bajke ili priče na jeziku koji učiš.

Usavršavanje[uredi]

Ako se pri čitanju osećaš sigurnim, pokušaj da pročitaš gramatiku na stranom jeziku. To nije tako teško kao što zamišljaš. Pri ovoj vežbi se radi o ponavljanju osnovnih pravila, kao i o uvodu u komplikovanije aspekte jezika. Na kraju će ti ostati jasna slika o građenju jezika.

Cilj je na kraju, da se jezik koristi i ne zaboravi! Zato ako hoćeš sa ljudima pričati, mora se naučiti kako se sve izgovara itd. Zato: ne smeš da imaš stida da praviš greške kad pričaš. Samo tako možeš tvoj govor poboljšati i skloniti tvoj "strani naglasak". Ako nemaš ni sa kim da pričaš, možeš i sam sa sobom pričati, tako što se nešto može čitati naglas ili ako slušaš stranu muziku, i pevati.

Deca[uredi]

Deca imaju urođenu sposobnost da uče strane jezike brže nego odrasli. Rečnik je najjednostavniji deo koji moraš savladati pri učenju stranog jezika, akcent je najteži. Kao pravilo važi da će svako, ko počne učiti neki jezik posle sedme godine života imati primetan naglasak. Dakle isplati se početi učiti dodatne jezike dok je čovek mlad. Nasuprot uopštenom mišljenju, deca koja uče dva strana jezika neće kasnije progovoriti. Naprotiv: pokazalo se da deca koja govore dva jezika imaju intelektualnu premoć nad decom koja govore samo jedan jezik. Drugim rečima, ako poznajete nekog ko bi sa decom mogao govoriti jedan strani jezik iskoristite ga. Deci će to samo dobro doći. Najbolja mogućnost da se dete nauči strani jezik je «imerzija», tj. «uranjanje» deteta u okolinu gde se novi jezik govori kao maternji. Ako nemate tu priliku, korisno je nagovoriti decu i da gledaju crtane filmove na stranom jeziku.

Mere koje pomažu u učenju stranog jezika[uredi]

Obeležavanje[uredi]

Ako si previše lenj da svaki put listaš rečnik, napiši na parčetu papira ime predmeta u svojoj okolini (razume se na jeziku koji učiš) i zalepi ih na predmete oko sebe: na sto, stolicu, vrata, prozor, najbolje na sve. Tako ćeš bez stresa usvojiti osnovni rečnik (ako ostali članovi porodice to dozvole). Ovaj metod je naročito dobar kad se pravi razmena studenata (tako da svako želi naučiti jezik svog sustanara). U ovom slučaju sve napiši na dva ili tri jezika. Svaki put kad pogledaš predmet, setićeš se papira sa natpisom.


Ova vikiknjiga postoji na sledećim jezicima: nemački, engleski

Spoljašnje veze: [3] [4]