Vikiškolarac:Evropa/Srbija

Izvor: Викикњиге
Zastava Srbije

Republika Srbija je parlamentarna republika u jugoistočnoj Evropi. Srbija se graniči sa Mađarskom, Rumunijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Albanijom i Bosnom i Hercegovinom. Srbija ima oko 8.8 miliona stanovnika. Glavni grad je Beograd koji je jedan od najstarijih i najvećih gradova u jugoistočnoj Evropi. Zvanični jezik je Srpski a zvanična valuta je srpski dinar.

Geografija[uredi]

Srbija se nalazi u južnom delu Panonske nizije i centru Balkanskog poluostrva. Većim delom zahvata Balkansko poluostrvo, a manjim Panonsku niziju. Panonska nizija pokriva severnu trećinu Srbije. Centralna Srbija je uglavnom brdskog reljefa a južna Srbija planinskog reljefa. Srbija obuhvata 88.361 km². Najveći deo teritorije Srbije zauzimaju planine, a najviši vrh je Đeravica sa visinom od 2.656 m.

Mapa Srbije


Istorija[uredi]

Srbi su došli na Balkan u velikoj seobi naroda tokom šestog i sedmog veka. Prvi put ih spominje vizantijski car Konstantin u 10.veku. Tada su naseljavali teritoriju sadašnje zapadne Srbije, istočne i centralne Bosne, Hercegovinu, a na jugu prostor do reke Lima i planinskog lanca Prokletije. Na tom prostoru žive i danas. U devetom veku primaju hrišćanstvo.

Dolaskom Nemanjića, u 12.veku, Srbija je doživela veliki ekonomski, politički i vojni razvoj. Razvila je svoj pravni sistem, izborila je autokefalnost crkve i postala carstvo u 14. veku. Krajem 14. veka srpsko carstvo počinje da se raspada i posle jedne od najvećih bitaka u istoriji Srbije, Boj na Kosovu 1389 godine, u kojoj su knez Lazar i veliki deo njegove vojske poginuli, Srbija je postala turski vazal.

Sve do kraja 17. veka celokupna teritorija Srbije bila je pod vlašću Osmanskog carstva. Predvođeni Karađorđem 1804 godine podigli su Prvi srpski ustanak protiv Turaka, a 1815 godine izbio je Drugi srpski ustanak nakon koga Srbija na čelu sa Milošem Obrenovićem postaje autonomna kneževina. Srbiju u potpunosti oslobađa od turskog vojnog prisustva knez Mihajlo Obrenović 1867 godine. Međunarodno priznata nezavisna država Srbija postaje 1878 godine odlukama Berlinskog kongresa.

Nakon Balkanskih ratova (1912-1913) Srbija je znatno ojačala. Posle Prvog svetskog rata ulazi u sastav nove države, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Tokom drugog svetskog rata vlast u državi preuzimaju komunisti na čelu sa Josipom Broz Titom. Država menja naziv u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. 90-ih godina prošlog veka dolazi do novog rata i raspada Jugoslavije. Posle bombardovanja Srbije 1999 godine južna srpska pokrajna Kosovo i Metohija pada pod međunarodni upravu.

Bombardovana zgrada

Stanovništvo[uredi]

U Srbiji živi oko 8,8 miliona stanovnika od toga su 6 miliona Srbi i po poslednjem popisu 1,7 miliona Albanci. Od ostalih nacija najviše ima Mađara (255 hiljada) Romi ( 147 hiljada ) i Bošnjaci ( 145 hiljada ). Ostale nacije su zastupljene u znatno manjem broju. Procenat pismenog stanovništva je 97,8%. Prosečna dužina života stanovnika Srbije je 75,3 godine.

Prosečna starost stanovništva u Srbiji je 43,16 godina, a prosečan životni vek je 73 godine kod muškaraca i 78 godina kod žena.

Znamenitosti

Srbija ima veliki broj istorijskih, kulturnih, geografskih i ostalih znamenitosti. Srbija ima pet nacionalnih parkova:Fruška gora, Đerdap, Kopaonik, Tara i Šar planina. Od istorijskih znamenitosti  možemo izdvojiti manastire, tvrđave ( Smederevska, Kalemegdan, Petrovaradinska, Golubačka...),

Hram Svetog Save je srpski pravoslavni hram i najveća je pravoslavna crkva na svetu. Nalazi se na Vračaru, u Beogradu, na mestu za koje se smatra da su tu spaljene mošti Svetog Save.

Lepenski Vir je jedno od najvećih i najznačajnijih arheoloških nalazišta. Nalazi se na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri. Tu su otkriveni dokazi o postojanju naselja u periodu od oko 9500 do 7200 godine pre nove ere.

Erozija je odgovorna za jednu od najveličanstvenijih stenskih formacija u Srbiji, Đavolja varoš je dobila ime po čudnim oblicima stena. Lokalna legenda kaže da su stene članovi svatova koje je đavo okamenio. Izuzetno kisela voda, poznata kao Đavolja voda, koja je takođe doprinela ovom geološkom fenomenu.

Jedno od glavnih znamenitosti Srbije jeste i planina i park prirode Zlatibor. Danas je uglavnom poznat kao turističko mesto, ali Zlatibor ima i dosta kulturno-istorijskih spomenika. Najznačajniji su manastiri, crkve, crkve brvnare (ima ih 4), spomenici, etno sela...