Vikiškolarac:Evropa/Poljska

Izvor: Викикњиге

Poljska je bila članica mnogobrojnih saveza i unija sve dok nije stekla nezavisnost 1918. godine, nakon Prvog svetskog rata, ali je ponovo izgubila u Drugom svetskom ratu, okupirana od strane Nemačke. Poljska je u Drugom svetskom ratu izgubila preko šest miliona stanovnika. Poljska je velika država u centralnoj Evropi. Graniči se sa Nemačkom, Rusijom, Litvanijom, Belorusijom, Ukrajinom, Slovačkom i Češkom. Glavni grad je Varšava. Valuta Poljske je zlot.

Istorija[uredi]

Ime Poljske dolazi od drevnog slovenskog plemena Poljana što označavalo skupinu ljudi koji su živeli na poljima, odnosno u ravnicama. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko prihvatio hrišćanstvo saveznika u Drugom svetskom ratu Poljska je postala socijalistička republika i pripadala je Istočnom bloku pod jakim uticajem SSSR-a. Komunistička vlast u Poljskoj je srušena 1989. godine a 2004. godine je primljena u članstvo Evropske Unije.

Geogfrafija[uredi]

Poljska pripada istočnoj Evropi i graniči se sa Rusijom, Litvanijom , Belorusijom, Ukrajinom, Slovačkom, Češkom i Nemačkom, dok na severu izlazi na Baltičko more. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. najvećom državom na sveta i 9. najvećom u Evropi. U Poljskoj živi preko 38 miliona ljudi, po čemu je 34. u svetu i 8. u Evropi. Dužina poljskih granica iznosi 3.511 km od čega 440 km otpada na morsku granicu. Poljska ima 70 vrhova sa preko 2.000 m nadmorske visine i svi oni se nalaze u planinama Tatre. Najveća vrh je Risi sa visinom od 2.499 metara. Najniža tačka Poljske je na -2 metra nadmorske visine. Najduže reke Poljske su Visla (1.047 km), granična reka Odra (854 km), Varta (808 km) i Bug (772 km) koja čini istočnu granicu Zemlje.

Poljska ima više od 10.000 jezera i jedna je od država koja ima najviše jezera na svetu. U Evropi, samo Finska ima vežu gustinu jezera. Šume pokrivaju oko 30% teritorije dok je više od pola teritorije zasejano poljoprivrednim kulturama. Preko 1% ukupne površine (3.145 km²) otpada na 23 nacionalna parka i po ovome je Poljska prva u Evropi. Leta su umereno topla a zime su hladne. Padavina ima tokom čitave godine, pri čemu su na istoku zime sušnije od leta.

Stanovništvo[uredi]

U Poljskoj živi 38.533.789 stanovnika po podacima iz 2012. godine. Oko 65% ljudi živi u gradovima, od toga 42 grada imaju više od sto hiljada stanovnika, a 6 gradova više od petsto hiljada. Poljsku je nekada sačinjavao veliki broj naroda, kultura i vera. Drugi svetski rat i pomak na zapad uticali su i na stanovništvo tako da danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nemci, Ukrajinci i Belorusi. Poljaci spadaju u slovenske narode, govore poljskim jezikom koji ima više dijalekata. Poljski jezik je zvaničan jezik iako je po zakonu omogućeno korišćenje maternjeg jezika svim nacionalnim manjinama. U Poljskoj čak 97,8% stanovnika govori poljski jezik dok su najzastupljeniji jezici manjina nemački, ukrajinski, beloruski, romski i ruski. Najveći gradovi su Varšava koji je i glavni grad, Krakov, Lođ, Vroclav, Poznanj, Gdanjsk.


Znamenitosti[uredi]

Poljska je neverovatna zemlja sa izuzetno bogatom istorijom i jedinstvenim prirodnim lepotama. Poljski zvaničnici su vrlo svesni svoje kulturne baštine, pa su samim tim svi istorijski spomenici obnavljani pravovremeno i pod zaštitom su države.

Gradovi[uredi]

Istorija i raznolikost poljskih gradova, njihova arhitektura i kulturna baština su ponos Poljske. Sa jedne strane su Varšava ili Krakov koji se toliko ponose svojom istorijom, zatim Vroclav koji je istorijska prestonica Šlezije i kroz nju protiče pet reka (Odra i njenih pet pritoka). Gdanjsk je najznačajnija poljska luka na Baltičkom moru, Poznanj je jedan od najstarijih gradova zemlje, Lođ je jedan od glavnih kulturnih centara, Ščećin se može pohvaliti rezervatom ptica u dolini Odre, a Lublin krase brojne znamenitosti.

Svetska baština[uredi]

Poljska se može pohvaliti sa 15 lokaliteta na Listi svetske baštine UNESCO-a. Među najpopularnijim je Stari grad Krakov, a u njegovoj blizini su rudnik soli Velička i nekadašnji nacistički logor Aušvic-Birkenau zatim Bjalovješku šumu, istorijski centar Varšave, zamak Malbork i drvene crkve karpatske regije.

Festivali i praznici[uredi]

U vreme Božića i Uskrsa Varšava i Krakov su prelepo ukrašeni, a koncerti i predstave doprinose prazničnoj atmosferi. Praznici kao što su Njianki i davljenje Morane su veoma upečatljivi i predstavljaju relikt prehrišćanske paganske tradicije.

Muzičko nasleđe[uredi]

Najpoznatiji poljski kompozitor je Šopen, čija statua krasi varšavski Lazienki Park (jednu od najvećih gradskih atrakcija), u kome se često održavaju koncerti njegove muzike. Poljska muzička scena je i danas veoma bogata i šarenolika, od velikih imena džeza do srednjovekovne i klasične muzike. U parkovima i na trgovima se redovno održavaju koncerti tokom leta, dok su zimi aktuelni crkveni koncerti i opera.

Prirodne lepote[uredi]

Netaknuta priroda poljske unutrašnjosti, priobalja na severu i planina na jugu kao i  mnogobrojna jezera predstavlljaju prirodno blago Poljske.

Zamkovi[uredi]

U Poljskoj se nalazi veliki broj zamkova iz raznih istorijskih perioda. Neki od njih su u ruševinama i o njihovoj slavi svedoče samo ostaci nekadašnjih zidova, dok su neki u potpunosti očuvani ili restaurirani. Među popularnim atrakcijama su Kraljevski zamak u Varšavi, Vavel u Krakovu i zamak Malbork koji se nalazi u istoimenom gradu i koji predstavlja najveći zamak na svetu (po površini zemlje koju zauzima).

Pored ovih znamenitosti u Poljskoj se nalaze mnogobrojni manastiri, crkve, muzeji i nacionalni parkovi.