Vikiškolarac:Evropa/Albanija

Izvor: Викикњиге

Albanija je mediteranska država jugoistočne Evrope koja se nalazi na Balkanskom poluostrvu. Graniči se sa Crnom Gorom na severu, Srbijom na severoistoku, Severnom Makedonijom na istoku i Grčkom na jugu i jugoistoku. Glavni grad je Tirana. Osim prestonice Tirane veći gradovi su Drač i Elbasan. Valuta Albanije je lek. Albanija nije član Evropske unije.

Zastava Albanije
Mapa Albanije

Istorija[uredi]

Tokom 15. veka, kada je veliki deo Balkanskog poluostrva bio pod Turskom vlašću, Albanija je kratko bila nezavisna država pod vođstvom Đurađa Kastriota poznatog kao Skenderbeg. Osim ovog izuzetka država nije imala nezavisnost sve do 20. veka. Posle pet stotina godina pod Turskom vlašću Albanija postaje nezavisna država 1912. godine. Od 1920. godine država usvaja republikanski oblik vladavine. Albanija je bila jedna od prvih zamalja okupiranih od strane Sila Osovine u Drugom svetskom ratu. 1939. godine Italija je izvršila invaziju na ovu državu. Posle Drugog svetskog rata Albanija je postala komunistička država poznata kao Socijalistička Narodna Republika Albanija. Njom je vladao Enver Hodža do svoje smrti 1985. godine. Albanija je postala demokratska zemlja 1991. godine.

Amfiteatar
Etnografski muzej

Geografija[uredi]

Albanija ima ukupnu površinu od 28.748 kvadratnih kilometara. Nalazi se na Balkanskom poluostrvu, u južnoj i jugoistočnoj Evropi. Na zapadu ima izlaz na Jadransko i Jonsko more. Primorske nizije imaju mediteransku klimu, dok u planinskim krajevima vlada umereno kontinetalna klima. Prosečna količina padavina je velika. 70% zemlje je planinsko. Najrasprostranjeniji planinski lanci su Prokletije na severu, Šar planina na severoistoku, planina Korab na istoku, planina Pind na jugoistoku, Ceraunske planine na jugozapadu i planine Skenderbeg u centru. Najviša planina je Korab sa 2753 metara. Kroz Albaniju ne protiču velike reke. Najduža reka je reka Drim, koja nastaje spajanjem Crnog i Belog Drima. Sa Belim Drimom ukupna dužine reke je 335 km. Jedna od najznačajnijih karakteristika Albanije je prisustvo brojnih jezera od kojih su najpoznatija: Ohridsko, Prespansko i Skadarsko jezero. Ohridsko jezero se nalazi na jugoistoku Albanije i najdublje je jezero na Balkanskom poluostrvu. Njegova dubina dostiže do 289 m. Ohridsko jezero je proglašeno za Svetsku baštinu i pod zaštitom je UNESKA. Prespansko jezero se nalazi još južnije od Ohridskog jezera. Sastoji se iz dva jezera, Velike i Male Prespe i nalazi se na nadmorskoj visini od 853 metara. Najveća dubina jezera je 54 m. Skadarsko jezero se nalazi na severozapadu. Predstavlja najveće jezero na Balkanskom poluostrvu i južnoj Evropi sa površinom od 369,7 kvadratnih kilometara.

Stanovništvo[uredi]

Albanija je bila naseljena još od vremena praistorije. U novijoj istoriji naseljavali su je katolici i Jevreji koji su poslednjih nekoliko stotina godina ili prešli u islam ili su se preselili negde drugde. Oko 40% stanovništva čine Muslimani, Pravoslavaca ima 23%, Katolika oko 13%, a ostali su ateisti (bez religije).

Državni jezik je albanski. Veliki broj Albanaca danas živi i u Severnoj Makedoniji, Grčkoj, Italiji kao i na Kosovu u Srbiji.

Stopa pismenosti za ukupnu populaciju uzrasta od 9 godina naviše iznosi 94%. Osnovno obrazovanje je obavezno i obuhvata 1. – 9. razred, ali većina učenika nastavlja najmanje do srednjeg obrazovanja koje obuhvata 10. – 12. razred. Učenici na kraju 9. i 12. razreda polažu maturu kako bi nastavili školovanje. Školska godina počinje u septembru, a završava se krajem maja ili početkom juna.

Jedna od međunarodno najpoznatijih Albanki bila je Agnes Gondža Bojadži, poznatija kao Majka Tereza. Ona je bila rimokatolička časna sestra koja je pomagala siromašnima širom sveta, a posebno u Indiji. Dobila je Nobelovu nagradu za mir 1979. godine za svoj humanitarni rad.

Najpopularniji sport u Albaniji je fudbal, a najpraćeniji sportski događaj je Svetsko prvenstvo. Ostali popularni sportovi uključuju košarku, odbojku i gimnastiku.  

Znamenitosti[uredi]

Albanija je danas popularna destinacija za turiste iz Evrope i drugih zemalja. Turisti posećuju grčke, rimske i turske arheološke građevine. Planine i plaže u Albaniji su jednako dobre kao i u Evropi ali sa mnogo manje gužve. Većina turista dolazi iz Grčke, Severne Makedonije, Italije i Srbije. Dolaze turisti i iz Poljske, Češke, Francuske i Švedske. U Albaniji postoje tri UNESKO svetske baštine među kojima su grčki i rimski drevni grad Butrint kao i srednjevekovni turski grad Đirokastra.