Pređi na sadržaj

Korisnik:Anja29022

Izvor: Викикњиге

Alpe, jedni od najlepših planinskih lanaca ne samo u Evropi već i širom sveta. Dom su, ne samo biljkama i životinjama, već i velikom broju ljudi. U nastavku čućete o geografskom položaju Alpa, nastanku, zanimljivostima, itd.

Geografski položaj[uredi]

Alpi jesu najviša planina u čitavoj Evropi. Ova planina svojim izgledom podseća na polumesec, čija dužina iznosi 800 km i širina 200 km. Prosečna visina Alpa jeste 2500 metara. Protežu se kroz čak osam država: Nemačku, Monako, Lihtenštajn, Italiju, Sloveniju, Francusku, Austriju i Švajcarsku. Smešteni su u srednju (centralnu) Evropu. Države u kojima su Alpi zauzeli najveću teritoriju jesu: Italija, Austrija, Francuska i Švajcarska. Vrhovi koji se nalaze na istoku u Austriji i Sloveniji znatno su manji od vrhova koji su smešteni u centru.

Nastanak[uredi]

Planine su se formirale duže od deset miliona godina za vreme kolizije Afričke i Evroazijske tektonske ploče. Neverovatna sužavanja i sabijanja desila su se posle ovog događaja i došlo je do navlačenja i nabiranja visokih vrhova planina kao što su Monblan i Matehorn. Od različite visine i veličine upravo zavisi i klima na određenim vrhovima. Klimatski uslovi i količina padavina veoma se razlikuje od dela do dela.

Vrh[uredi]

Najviši vrh Alpa jeste Monblan. Ovaj vrh nalazi se na granici između Francuske i Italije. Monblan kao najviši vrh našeg kontinenta visok je 4810 m. Ovo je jako poznato i popularno mesto naročito za planinare i skijaše. Na ovaj vrh prvi put popeli su se Žak Balma i Mišel Pakar 08.08.1786. godine.

Biljni i životinjski svet (flora i fauna)[uredi]

Alpi su takođe veoma bogati biljnim i životinjskim svetom tačnije florom i faunom. Ova planina stanište je mnogim ugroženim vrstama. Samo neke od životinja koje nastanjuju ovaj planinski lanac su: divokoza, mrmot, čavka, planinski zec, crveni jelen, alpski kozorog... Dok samo neki od stanovnika koji pripadaju fauni jesu: runolist, enicijan, alpski karanfil, arnika, erika i mnoge druge.

Turizam[uredi]

Na Alpima najrazvijeniji je skijaški turizam. Ova atraktivna lokacija privlači ljubitelje zimskih sportova i zimskih čarolija. Najpoznatije lokacije za zimske sportove su: Les Arc (Les Arcs), u Francuskoj, Išgl (Ischgl), u Austriji, Serevinia (Cerevinia), u Italiji... Takođe još jedna od turističkih atrakcija su i jezera na Alpima. Samo neka od njih jesu: Bled, u Sloveniji, Ciriško, u Švajcarskoj, Magiore, u Italiji, Acshense, u Austriji i mnoga druga. Alpska jezera su veoma bajkovita. Jezera su nastala otapljanjem snega sa glečera. Sve ovo potvrđuje nam činjenica da Alpe godišnje poseti preko 120 miliona turista.

Zanimljivosti[uredi]

Zanimljiva stvar jeste ta da Alpe tokom čitave godine pokriva snežni pokrivač od preko 2750 metara nadmorske visine. Alpi su takođe bogati glečerima, i to nam dokazuje činjenica da prostor Alpa ispunjava preko 1300 kilometara kvadratnih. Od tog ukupnog broja 30 posto glečera nalazi se u Švajcarskoj. U Alpskom regionu ustanovljen je neverovatan broj od preko 13.000 vrsta biljaka i preko 30.000 divljih životinja. Alpi pri svojim vrhovima skoro da uopšte nemaju drveća, ali dosta šuma nalazi se u podnožju. U višim šumama najčešće se mogu videti smrča, bor i ariš, dok u nižim šumama češće ćemo naići na stabla hrasta, bukve, i kestena. U većem delu alpskog regiona može se naići i na različite vrste kristala. Najčešće se može naći cinobar, ametist i kvarc. Još jedna neverovatna činjenica je ta da je Napoleon 1800. godine prešao duž Alpa sa svojom vojskom od 40.000 vojnika. U Prvom svetskom ratu zbog velikih lavina na Alpima poginulo je između 40.000 i 80.000 muškaraca. Ovo je definitivno najlepša planina u Evropi, a i u svetu!